Stari mediji još nisu za "stari papir"

Dubravko Grakalić (Snimila Adriana Tošić)

Klasični mediji – novine, radio i televizija – još uvijek nisu izgubili bitku za informiranje najšireg i najsveobuhvatnijeg dijela javnosti. U konkurenciji s društvenim mrežama, od "zastarjelog" Facebooka do trendovskog TikToka, stariji mediji dobro se drže jer se njima više vjeruju, objavljuju manje lažnih vijesti, dezinformacija, pa i posvemašnjih bezvezarija.

Kako je pokazalo najnovije istraživanje Eurobarometra, statističkog ureda Europske unije, građani Hrvatske smatraju kako su najpouzdanije vijesti one koje čuju na javnim televizijskim i radijskim mrežama. Doduše, više od većine ostalih Europljana vjeruju i informacijama s društvenih mreža, ali ta je razlika manja nego povjerenje što ga imaju prema tradicionalnim, "starim" medijima.

Dakle, stari mediji nisu još za "stari papir", barem što se tiskanih medija tiče čijim informacijama vjeruje 26 posto čitatelja. Više ih ima povjerenja u javne televizijske i radijske postoje i njihove informativne programe (39 posto), te u komercijalne odnosno privatne RTV mreže - 23 posto. Općenito, 75 posto svekolikog gledateljstva informira se preko televizije što je jednako prosjeku Europske unije.

U našim prilikama gledano, više se očito vjeruje "Dnevniku" HRT-a sa Đuricom Drobcem nego RTL-u sa Zoranom Šprajcom – što je možda tema nekog budućeg stručnog rada na studiju novinarstva.

Zanimljivost Eurostatova istraživanja je i podatak kako na razini Europske unije građani više vjeruju i tiskanim medijima, dakle novinama (39 posto) i javnim rtv servisima (49 posto), pa i privatnim televizijama i radijskim postajama (27 posto).

Zašto hrvatskim medijima građani vjeruju manje nego drugdje u EU, pitanje je za same medije i njihove radnike i vlasnike.

Eurostat se bavio i istraživanjem zanima li građane djelatnost Bruxellesa – Europske unije ili Europskog parlamentra. Čak 86 posto građana u Hrvatskoj pratilo je posljednjih mjeseci vijesti iz EU, dok je vijesti iz EU parlamenta pratilo 73 posto građana, što je više od europskog prosjeka.

Društvene mreže naširoko su praćene, ali im vjeruje samo 19 posto hrvatskih ispitanika i 14 posto europskih. Hrvatski čitatelji više povjerenja imaju i u digitalne online platforme nego ostatak Europe – 19 posto naspram europskih 14 posto, te kako su skloni povjerovati u blogove i podcastove (14 posto). Ima li na njima lažnih vijesti i dezinformacija – nije istraženo – ali preko šezdeset posto hrvatskih građana smatraju kako mogu sami prepoznati lažne vijesti.

Televizija je, pokazuje Eurostat, i dalje glavni izvor informacija, a i dalje se najviše vjeruje "državnim vijestima" odnosno TV kući za koju smo dužni platiti pristojbu. Nije ni to loše - većina građana može reći kako im taj novac ne odlazi uzalud.