Schengen donosi značajan novac!

Ilustracija

Vjerojatni ulazak Hrvatske u prostor Schengena 1. siječnja 2023. godine, koji znači ukidanje fizičkih granica prema zemljama Europske unije, donosi i velike financijske koristi. Javnost je slabije upoznata sa činjenicom da bi državna blagajna i cjelo gospodarstvo moglo biti u plusu za više od osam i pol milijardi kuna!

Kako je izračunao tjednik Lider, ukidanje schengenskih pravila Hrvatskoj bi moglo donijeti između 0,57 posto i 1,14 posto BDP-a godišnje, a možda i više jer smo izrazito turistička zemlja. To potvrđuje i Centar za internacionalizaciju poslovanja Hrvatske gospodarske komore, gdje tvrde kako je Hrvatska kao auto-destinacija za turiste iz Slovenije, Austrije, Njemačke, Mađarske, Češke, Slovačke i drugih zemalja automatski atraktivnija kada se zna kako neće biti čekanja na granicama.

Na razini Europske unije nema mnogo stručnih ekonomskih istraživanja o koristi ulaska pojedine zemlje u Schengen, no postoje izračuni koliko bi se izgubilo ako bi se iznova uvele stalne granične kontrole. U Francuskoj, primjerice, smatraju da bi broj dnevnih turista bio manji oko pet posto, dok bi onih koji ostaju duže bilo 2,5 posto manje. Istraživanje provedeno u okrilju EU-a prije nekoliko godina pokazuje da bi se u europskom turizmu zabilježilo trinaest milijuna noćenja manje, dok bi gubitak za turizam bio veći od milijardu eura. Veliki gubici nastali bi i u prometu roba. Poljska i Njemačka imale bi oko petsto milijuna eura gubitaka "poništi" li se Schengen, dok bi Španjolska i Češka imale oko dvjesto milijuna gubitaka iz tog razloga. Zatvori li se granica Njemačke i Austrije, gubitak bi iznosio više od sedamdeset milijuna eura.

Naravno, ako su gubici toliko veliki, onda su veliki i dobici sa Schengenom. Hrvatska bez (zapadnih) granica u prilici je da ostvari dobar pozitivan rezultat, a analitičari ističu da su dobici veći za male i periferne zemlje Europske unije. Proces ulaska Hrvatske u Schengen koji je do kraja pokrenulo francusko predsjedanje EU-om u prvoj polovici godini te bi trebao biti formalno okončan do kraja godine stoga znači veliki plus za hrvatsko gospodarstvo. Države Europske unije i njihovi parlamenti već su počeli davati zeleno svjetlo Hrvatskoj za ulazak u schengenski prostor.

Ulazak Hrvatske u bezgraničnu Europu – uz istodobno uvođenje eura kao nacionalne valute i ulazak u eurozonu – znači konačno iskorištavanje svih potencijala koje pruža članstvo u Europskoj uniji. Pri tome se treba prisjetiti i značajnih sredstava iz fonda za oporavak gospodarstva zbog pandemije čiji je prvi dio Hrvatska nedavno primila, kao i izdašnu pomoć EU-a potresom pogođenim područjima. Na hrvatskoj politici, državnoj upravi i gospodarstvu je sada dužnost da iskoristi što više pruženih prilika. Nakon siječnja, Hrvatska više neće ništa morati čekati, nego samo koristiti svoje pravo na bolju budućnost.