Nova registrirana stranka na hrvatskoj političkoj sceni, Socijaldemokrati, već je na početku pokazala da hrvatsko biračko tijelo i dalje funkcionira po poznatim, nepisanim pravilima. Rezultat od jednopostotnog rejtinga, naime, pokazuje da stranke koje su nastale raspadanjem i frakcionaštvom drugih stranaka u pravilu ne dobivaju povjerenje birača ni u istraživanjima rejtinga, a ni kasnije na izborima. Do izbora još ima vremena – ali Socijaldemokrati predsjednika Davorka Vidovića – po prvim su istraživanjima rejting agencija na jedan posto – što je manje od Radničke fronte, govorimo li o ljevici – te daleko manje od SDP, koji je još uvijek na najnižim granicama od dana kada se od SKH pretvorio u to što je danas.

Paradoksalno je, naravno, kako Socijaldemokrati imaju najveći oporbeni saborski klub – 18 zastupnika, od čega ih u stranci ima 13. Ostalih petero očito malo manje vjeruje u projekt „stare ljevice“ zasnovane na "pravim vrijednostima" što ga nude Vidović i Davor Bernardić. Vjerojatnije je da čekaju da se u SDP-u promijeni predsjednik, pa da se vrate pod okrilje Iblera gdje se uvijek može pronaći poneka, makar i lokalna fotelja poput komunalnog poduzeća u Medulinu ili Čakovcu.

Kratki pregled povijest raskolništva u ne tako više mladoj hrvatskoj demokraciji pokazuje da ono nikad nije donosilo prihod – dakle, glasove, mandate i utjecaj. Prvi veliki raskol zabilježen je u HDZ-u još pri osnivanju – kad su braća Marko i Vlado Veselica otišla svojim putom i osnovala HDS. Zatim su Josip Manolić i Stipe Mesić osnovali Hrvatske nezavisne demokrate 1994. i propali. Potom su, nakon 2000. godine, Ivić Pašalić osnovao Hrvatski blok, a Mate Granić Demokratski centar. Bili su neuspješni.

SDP je prvi raskol doživio sukobom Ivice Račana i Mike Tripala 1993. godine. Tripalo je tada po drugi puta otišao u povijest. Nakon 2000. svoje stranke napravili su dr. Ivo Josipović i dr. Mirando Mrsić – "progresiste" i Demokrate. Obojica su se vratila u SDP. Raskole pamtimo i u HSLS – Vlado Gotovac ušao je u sukob s Draženom Budišom i osnovao Liberalnu stranku, koja se kasnije još više atomizirala kada je dr. Ivo Banac oformio Libru da bi postao ministar u Račanovoj vladi. Na kraju su se svi ujedinili u HSLS – i potpisali koalicijske sporazume s HDZ-om.

Raskole među seljacima (postoji 18 HSS-ova), pravašima i drugim desnim strankama nemoguće je prebrojiti. Samo je pravaških stranaka desetak, a počelo je 1992. kada je Anto Đapić preuzeo HSP Dobroslava Parage po nalogu Ministarstva uprave. U sve to skladno se uklapaju Socijaldemokrati Davorka Vidovića, koji okupljaju poznata lica starog SDP-a, u Hrvatskom saboru djelomice podržavaju ustavne promjene koje nudi HDZ i, vjerojatno, žele da im mandati i plaće što duže potraju. Napokon, predsjednik Socijaldemokrata i potpredsjednik Sabora Davorko Vidović već je jednom otišao u mirovinu. Nije li vrijeme za konačni odlazak?

Povezane vijesti

• Protestni "mali" izbori
• Zločin s ukorom
• BILJEŠKA IZ GRADSKE SVAKODNEVNICE: Posao i strast