Preuzima li desnica i u nas političko vodstvo?

Ilustracija

Pobjede desnih stranaka u važnim europskim zemljama - najprije Švedskoj, a potom i Italiji - postavljaju pitanje može li se i kod nas dogoditi sličan politički scenarij. U tim su zemljama desne stranke pobijedile na valu populizma, "majčinske" brige za naciju, ali i, kako pokazuje talijanski primjer, na težnjama ka povijesnom revizionizmu. Jedan od razloga trijumfa desnica jest i strah od proširenja ukrajinskog rata na Europu te zaštita prvenstveno svojih nacionalnih interesa. Stoga se Talijanka Giorgia Meloni već proglašava "novim Viktorom Orbanom" - iako je status njezine zemlje kao treće najsnažnije ekonomije Europske unije nemjerljiv sa snagom Mađarske.

Vratimo li se na domaći teren, vidjet ćemo jačanje dvije desne stranke - među pet koliko ih prolazi izborni prag - te opstanak HDZ-a kao stranke desnog umjerenog centra na vodećoj poziciji. Prema posljednjem Crobarometru, HDZ dobiva 28,1 posto podrške biračkog tijela, ali dvije desne, pa po nekima i ekstremne stranke, malo su porasle. Most je pretekao lijevo-zeleni Možemo i sada je na 8,6 posto glasova, dok je Domovinski pokret preskočio izborni rejting poslije nekoliko mjeseci i sada je na 5,7 posto glasova. Socijademokratska partija Peđe Grbina tavori na 13,2 posto, dok je Možemo na 8,4.

Prostim zbrajanjem dobiva se kako su HDZ, Most i Domovinski pokret znatno popularniji od ljevice - ali u praksi je nemoguće da bi Andrej Plenković ili netko drugi iz vladajuće stranke koalirali s Mostom nakon dva koalicijska debakla. S Domovinskim pokretom neki oblik suradnje izgleda moguć. Od ostalih stranaka na "top deset" semaforu, HDZ može surađivati s interesnom Hrvatskom strankom umirovljenika (3,3 posto glasova).

Liberali ne stoje najbolje - osim IDS-a koji na nacionalnoj razini dobiva 3,2 posto glasova. Ne odviše poznati Fokus, stranka zagrebačke regije, dobiva dva posto glasova, dok lijeva Radnička fronta ima povjerenje 1,8 posto birača. Ono bi moglo sitno i porasti nakon prosvjeda koji organiziraju. Sve ostale stranke su ispod tog minimuma, i desne i lijeve i liberalne.

Očito je kako prostor na političkoj sceni osvajaju i pomalo ekstremnija politička gledišta. Most i Domovinski profitiraju svojom kritikom HDZ-ova domoljublja i pričama o zaštiti nacionalnih interesa, ali tu su i konkretni razlozi. Od afere "milijarda" u INA-i do uhićenja članova HDZ-a u agenciji HAMAG-Bicro, ili činjenice da je načelnik općine Davor, član HDZ-a, pobjegao s mjesta prometne nesreće. HDZ-u se posljednjih mjeseci sve afere vide na rejtingu - koji je u ljeto bio i 30 posto - ali se vidi i da njihovi glasovi idu desnici.

Biračko tijelo SDP-a, naime, ne pokazuje povećane simpatije nakon novog obračuna u zagrebačkoj organizaciji, dok Možemo gubi zbog poteza kojima izluđuje prvenstveno Zagrepčane, gdje su na vlasti.

Hoće li se pak jačanje desnice i desnog populizma vidjeti u Hrvatskoj kako se vidi u nekim zemljama EU, ovisi o potezima vladajuće ekipe, ali i lijevoj opoziciji koja ne uspijeva preokrenuti trend i porasti za poneki bod na tablici rejtinga. Zašto pritom žele i izbore prije reda, ne nude odgovor s biračkim pokrićem.