PIŠE DUBRAVKO GRAKALIĆ
Spajanje općina za EU pare
Sada se, kako se doznaje, općine neće spajati besplatno i posve dobrovoljno, već kako bi se u što većoj mjeri uzela financijska sredstva iz Mehanizma za oporavak Europske unije. I to precizno – dvadeset posto općina i općinica trebali bi se spojiti, dok bi se njih četrdeset posto trebalo "funkcionalno spojiti"
Ilustracija
Do narednih lokalnih izbora Hrvatska bi trebala imati znatno manje od postojećih 428 općina, dok bi broj županija i gradova trebao ostati isti. Neki bi se gradovi, doduše, mogli spojiti s okolnim općinama, ali početkom 2022. godine trebalo bi doći do "spajanja" i "funkcionalnog spajanja" oko 60 posto postojećih općina što je reforma o kojoj se govori najmanje dvadeset godina.
Bilo je, u tom smislu, i nekoliko pokušaja, poput zakona koji predviđa dobrovoljno spajanje općina donesenog u doba Vlade Zorana Milanovića, ali on nikada nije zaživio jer, ipak, svatko želi biti gazda u svom selu, tj. općini. Sada se, kako se doznaje, općine neće spajati besplatno i posve dobrovoljno, već kako bi se u što većoj mjeri uzela financijska sredstva iz Mehanizma za oporavak Europske unije.
A taj mehanizam – iz kojeg je već stiglo 818 milijuna eura te će stići još nekoliko puta toliko – predviđa i reformu jedinica lokalne samouprave. I to precizno – dvadeset posto općina i općinica trebali bi se spojiti, dok bi se njih četrdeset posto trebalo "funkcionalno spojiti". Dakle, povezati neke zajedničke službe u poslove kako bi se smanjila lokalna administracija.
Blage reforme u smislu smanjenja koštanja 428 općina, 127 gradova i 21 županije osjetile su se već na nedavnim izborima – smanjen je broj dogradonačelnika te gradskih i općinskih načelnika – ali prave uštede očekuju se spajanjem mikro općina ili barem njihovih komunalnih poduzeća, uprava škola i vrtića i vatrogasnih društava. Za svako spajanje, pravo ili funkcionalno, općine će biti financijske nagrađene – od čega bi izravne koristi mogli imati sami građani ako se uloži u projekte lokalne komunalne i digitalne infrastrukture.
Štoviše, u tijeku je i pilot projekt "funkcionalnog spajanja" dalmatinskih općina Posedarje, Jesenice i Starigrad, gdje bi jedna općina trebala postati sjedište mreže dječjih vrtića, druga središte vatrogasne zajednice dok bi u trećoj sjedio ravnatelj turističke zajednice. Dakle, po jedan dobro plaćeni foteljaš umjesto dosadašnja tri.
U Istarskoj županiji, podijeljenoj na velik broj povijesno uvjetovanih – a kako su lokalni izbori pokazali i stranačkih poprilično razdijeljenih općina i gradova – spajanja i funkcionalna spajanja mogla bi izazvati posvemašnju promjenu političkog zemljovida. Možda bi se HDZ-ova Funtana mogla spojiti, barem funkcionalno, s IDS-ovim Porečom? Ili bi se mogli dogovoriti Medulin i Ližnjan? Mehanizam oporavka EU-a predvidio je novac za provedbu reformi jedinica lokalne samouprave – Hrvatska će ga vratiti ako se reforma ne provede – ali u njemu se još ne navodi psihološka pomoć za načelnike i direktore koji bi ostali bez funkcija.
U planu koji bi predvidio kako će se sve to provesti do 2025. godine Vlada bi trebala pronaći načine kako da "obradi" lokalne politike za europske pare. To neće ići lako, ali moglo bi se barem stići do "funkcionalnog spajanja" poduzeća za odvoz smeća. Potom su na redu dužnosnici.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
