Obavezno cijepljenje u EU-u postaje realnost

Ilustracija

Dok Hrvatska raspravlja o prevaziđenoj temi – treba li nam uz pedesetak mrtvih od zaraze covid virusom potvrda da smo cijepljeni, testirani ili preboljeli da bismo ušli u poštu – Europska unija uvodi mjere zaštite koje se kod nas ne mogu ni zamisliti. Doduše, to rade samo razvijene, bogate i organizirane države: Austrija će od 1. veljače svaka tri mjeseca kazniti necijepljene stanovnike s po šesto eura, nova njemačka vlada odlučit će o obaveznom cijepljenju u zdravstvu i drugim službama, a možda i za sve stanovnike, dok Grčka, koja slovi kao vrhunska zemlja balkanske ležernosti, uvodi obavezno cijepljenje za sve starije od šezdeset godina. Možda nam je netko i promaknuo jer su mjere svakim danom sve snažnije, posebice otkad se pojavila omikron inačica smrtonosnog virusa.

Da bi prilike mogle dalje zaoštriti najavila je i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen koja je najavila mogućnost da bi svi građani EU-a mogli postati obveznici cijepljenja. Šefica Europe podsjetila je u svojoj izjavi – koja se može prepričati tako da očekujemo da će sve biti dobro, ali da se spremamo na najgore – na pokojnog druga Tita, samo što on nije spominjao epidemiološke mjere. Nije ni trebao; Titova Jugoslavija cijepila je početkom sedamdesetih godina 18 milijuna građana protiv velikih boginja u samo dva mjeseca. I nije bilo antivaksera, a kamoli HOS-ovaca koji su stali u obranu virusa kao da je riječ o njihovom starom simbolu – pištolju, nožu i bombi.

Hrvatska bi, uvede li Unija obavezu cijepljena, imala problema s antivakserima i još žešće ulične nerede nego što ih ima sada. Demokracija cijepljenja i zdravlja za sve trebala bi pobijediti one koji "imaju pravo na virus", što nisu zbunjeni građani koji više ne znaju kome da vjeruju – Facebooku ili svom liječniku, nego politički ekstremisti koji mute vode umjesto da je popiju.

Sve relevantne političke i društvene institucije u zemlji nagovaraju ljude na cijepljenje – od instituta i bolnica do Katoličke crkve koja se ni covid potvrdama ne protivi – ali jedva smo premašili pedeset posto cijepljenih prvom dozom. Do imuniteta i normalnijeg života sa sedamdesetak posto cijepljenih teško ćemo doći i do ljeta ako ljudi ne shvate da se ne radi o njihovim životima ili radnim mjestima koje život znače.

Hrvatska će probleme, uvede li Bruxelles obavezno cijepljenje, morati lomiti preko koljena. Ipak, još uvijek je trenutak da se pokrene snažnija kampanja cijepljenja, pogledajmo za primjer reklame na BBC-iju i drugim europskim televizijama. S druge strane, Vlada i Nacionalni stožer Civilne zaštite trebaju biti proaktivni na društvenim mrežama i tamo obračunavati s antivakserima na način na koji su navikli. Političari ne mogu reći da ne znaju kako se to radi – vidjeli smo u izbornim kampanjama da im proizvodnja botova i upotreba digitalnog marketinga nije strana. Obavezno cijepljenje u EU postaje realnost u 2022. godini. Tu činjenicu ne smijemo zaboraviti.