Nema interesa za interesne stranke

( Foto: Damjan Tadić / CROPIX)

Političke stranke po svojoj definiciji mogu biti masovne, elitističke, interesne, regionalne ili još kojekakove, a te odrednice nije teško uočiti ni kad se pogleda u hrvatsku političku arenu. U Hrvatskom saboru očito sjedi masovna stranka kakva je HDZ, regionalni IDS, ali i dvije sve manje interesne stranke čija je politička sudbina poprilično zanimljiva.

Riječ je o Hrvatskoj stranci umirovljenika, HSU, te o Hrvatskoj seljačkoj stranci, HSS-u. Njihov program i ciljevi određeni su samim njihovim nazivom, a u slučaju HSS-a i dugotrajnom historijom stranke koja bi trebala zastupati posve određeni dio biračkog tijela.

U postojećem saborskom mandatu sve je očitije kako se podrška tim umirovljenicima i seljacima - koje je u parlament uveo SDP na zajedničkoj izbornoj koalicijskoj listi - topi kao led na suncu. Iako je HSU, pretrčavši u redove HDZ-ove saborske većine, uspio promijeniti pravila vezana uz obiteljske mirovine, za to nije dobio mnogo bodova na rejting tablicama. Osim toga, njihov najpoznatiji član Silvano Hrelja više nije predsjednik stranke - i malo će tko i od najpomnijih analitičara znati da tu dužnost obavlja umirovljeni general HV Veselko Gabričević.

Što se pak HSS-a tiče, svi znaju kako je predsjednik "originalnog" HSS-a Krešo Beljak, također saborski zastupnik, te da postoji još 17 stranaka s imenom HSS-a od kojih se neke žele ujediniti s "maticom" ako dođe do promjene vodstva stranke. Javnost se također ne sjeća nekog zakonskog prijedloga aktualnog HSS-a o temama iz poljoprivrede i prehrambenog sektora - pamte se uglavnom svjetonazorske i povijesno-revizionističke izjave prvog seljaka Beljaka - koji u liderstvu ne može parirati nekadašnjim stranačkim prvacima poput Josipa Pankretića, Drage Stipca, Zlatka Tomčića ili Josipa Friščića. Neki su od njih bili za neovisni HSS - poput pokojnog Stipca, drugi su ga oslanjali na SDP poput Tomčića, kojeg je to dovelo do mjesta predsjednika Hrvatskog sabora - ali svi su imali značajno bolji rejting i iskazivali su se kao interesna stranka koja ima svoje biračko tijelo.

Prema posljednjem istraživanju Crobarometra Nove TV HSU bilježi rejting od 3,1 posto, a HSS 1,6 posto. Prema Crodemoskopu RTL-a HSU je ispod jedan posto, dok je HSS na 1,7 posto. Istraživanje HRT-a - HRRejting - daje HSU-u podršku od 0,6 posto, dok je HSS na 1,6 posto.

Dakle, nema interesa za interesne stranke. Njihovo polje djelovanja pokrili su HDZ, SDP, Možemo! i Most koje jedine - uz povremeni izlet Domovinskog pokreta - prelaze izborni prag. Doduše, do izbora još ima vremena - ali ne vide se novi lideri koji bi zastupali interese seljaka ili umirovljenika. Možda je rješenje da se ujedini većina od 18 HSS-ova i pet-šest umirovljeničkih stranaka - i ponudi nove politike, ali pitanje je zašto to do sada nisu učinile?