Građani plaćaju - građani bacaju

Ilustracija

Država je rastrošna, a političari troše previše na vlastite luksuze koje plaćaju porezni obveznici – uobičajena je slika koju javnost ima o hrvatskoj političkoj, birokratskoj i uhljebničkoj kasti. Doista, kad se vide raskošne limuzine s grijanim sjedalima, unutrašnjost ureda državne uprave i prouči činjenica da se novi uredi iznajmljuju samo po najskupljim i novoizgrađenim nekretninama, u tome nije teško sagledati istinu.

Ali istina je, kakvi državni namještenici, takva i cijela država. I građani bacaju kroz prozor vlastiti novac, onaj koji su platili kroz poreze i davanja, i to na nesumnjivo vlastitu štetu. Najbolji primjer za to je kupnja cjepiva protiv covida, kojeg je već bačeno oko 350 tisuća doza. Potrošeno je oko 5,2 milijuna doza, a na skladištima čeka građane koji se nisu cijepili – treba li reći da smo po procijepljenosti na dnu liste Europske unije – još 1,3 milijuna. To nije sve – bogata Hrvatska donirala je dva milijuna doza cjepiva, a prema ugovoru s proizvođačima, kupit će još oko sedam milijuna doza. Uglavnom se radi o cjepivima Pfizera (19,5 eura po dozi) i Moderne (21,5 eura) – a tko će to potrošiti, ne zna. Ritam cijepljenja – bez obzira na to što se svakog dana prijavljuju novi slučajevi – je oko tri osobe na dan, što jamči da će građani i dalje bacati vlastiti novac. Odnosno kako će ga država bacati u njihovo ime.

Tužni je paradoks da se izbjegavanjem cijepljenja ne čini samo trošak za državu, nego se zbog toga umire. Od korone i s posljedicama korone u Hrvatskoj je umrlo više od 16 tisuća osoba. O opterećenju zdravstvenog sustava u jeku žestokih valova epidemije – kada kolatelarno stradaju i svi drugi, naročito kronični bolesnici – da se i ne govori.

Bacanje cjepiva na državnoj razini može se usporediti s bacanjem hrane kojoj je istekao rok uporabe na razini svakog kućanstva. Koliko nas kupuje kruh i mlijeko, meso i povrće koje će baciti jer procjenjuje da mu je bolje – ostati gladan? Nitko normalan. No, kad se radi o javnom novcu, građani su posve ravnodušni u pogledu troškova koji bi trebali biti najbitniji – onih za vlastito i opće zdravlje – ali strašno ih uzrujava nabavka voznog parka za neku gradsku upravu, Vladu ili dotjerivanje zgrada državne uprave.

Većini građana je – uz trenutačne antikorona mjere koje ne postoje – ipak jasno da će se pandemija u nekom obliku vratiti ove jeseni, možda i u kasno ljeto. Među cjepivima koja će tek doći u Hrvatsku biti će i dorađena vakcina protiv omikron varijante koja je najizglednija i brzo se širi te protiv koje će se građani boriti i booster dozama. Naravno, ukoliko ne odluče da je bolje cjepivo baciti ili pokloniti onima koji će ga doista koristiti. Baci li se milijun doza cjepiva, to je otprilike bačenih dvadeset milijuna eura. Je li Hrvatska dovoljno pametna da to ne učini?