PIŠE Duška PALIBRK
Gdje nestadoše studenti?
Poznato je da je u sredinama gdje turizam cvjeta manji interes za studiranjem. Istraživanje, recimo, Ivana Kožića s Instituta za turizam pokazalo je da u mjestima koja doživljavaju turistički boom osam posto manje maturanata upisuje više i visoke škole nego u neturističkim sredinama. To, međutim, ne može biti razlog velikog broja nepopunjenih mjesta na pulskom Sveučilištu nakon prvog, ovoljetnog upisnog roka, budući da je Istra tradicionalna turistička regija. Gdje nam onda nestadoše studenti?
Od 33.257 kandidata u čitavoj Hrvatskoj, pravo upisa studija u ljetnom roku ostvarilo je njih 24.048 - deset tisuća, dakle, nije prešlo prag. Nije pomogao ni novi digitalni upisni sustav, jedinstven u svijetu, koji maturantima pomaže u pronalasku alternativnog studija kada ne uspiju upisati željeni. Nakon prvog upisnog roka na redovnim studijima u Hrvatskoj ostala su nepopunjena 6.644 mjesta i nijedno sveučilište nije ostalo pošteđeno. Između najvećeg Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2.854 slobodnih mjesta, i najmlađeg Sveučilišta Sjever u Varaždinu koje može primiti još 78 brucoša, negdje u sredini je Pula, između Dubrovnika i Zadra te velikih sveučilišnih centara, Rijeke, Osijeka i Splita, gdje su logično sve brojke veće.
Što se Istre tiče, demografski pad i iseljavanje nije neki argument jer nas spašavaju novi doseljenici koji dolaze za poslom (opet najviše u turizmu), pa smo među rijetkim sretnicima u zemlji koji se mogu pohvaliti većim priljevom nego odljevom stanovništva. Po zakonu spojenih posuda, međutim, i nas pere pražnjenje Slavonije i drugih dijelova zemlje otkud dolazi polovica pulskih studenata. Na kroatistici, recimo, Slavonci su u velikoj većini, a ove godine na ljetnim upisima - nijednoga!? Valjda su se uspjeli upisati na fakultet u svom gradu, gdje također više nije neka navala, a puno je jeftinije nego studirati daleko od kuće. Dio brucoša s čitavog kontinenta vjerojatno je uzelo i mlado varaždinsko Sveučilište Sjever. Ako ništa drugo, bliže je.
Puli, očigledno, nije dovoljno što svake godine otvori pokoji novi studij, širi studentski kampus, na ekonomiji i turizmu osuvremenjava programe jer - studenata nema. U doba prevelikih upisnih kvota u čitavoj zemlji, neusklađenih ni sa čim u društvu, presudit će konkurentnost u kvaliteti. Studentska zajednica daleko se čuje, zna se koji su studiji kvalitetni(ji), zanimljivi(ji), organizirani(ji), koji te obrazuju za budućnost; koji su profesori pravi znalci, angažirani i fleksibilni u nastavi, a tko je u akademsku zajednicu zalutao po rodbinskim i političkim vezama. U drugom naletu ocjenjuju se studentski domovi i menze, zabava, ne manje važna je i cijena, podstanarstva, školarine, ukupni životni troškovi.
Na nacionalnoj razini najpoželjnijim studijem pokazala se logopedija. Ove svijećom tražene stručnjake u Hrvatskoj obrazuje jedan jedini fakultet u zemlji. Treba li tome što dodati? I da, među pet najpoželjnijih studijskih programa prevladavaju oni iz polja zdravstva. Dobar je to vjetar u leđa pulskom Sveučilištu i njegovoj najmlađoj sastavnici, Medicinskom fakultetu. Pod uvjetom da postanemo zemlja u kojoj nema šanse da desetljećima predaješ u školi s lažnom diplomom i da učenici-ponavljači postanu ministri.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
