EU na francuski način

Ilustracija

Pariz je ovih dana preuzeo predsjedanje Europskom unijom, a francuski predsjednik Emmanuel Macron postao je, kako pišu mediji, predsjednik Europe. Za Hrvatsku francusko predsjedanje Europskom unijom može imati veliki značaj zbog nedavnog strateškog savezništva koje je potvrđeno i kupnjom borbenih zrakoplova, ali ne samo zbog toga.

Francuska u toku svojih šest mjeseci predsjedanja EU-om, nakon Slovenije i prije Češke, ima vrlo ambiciozne ciljeve koje se izravno odnose na hrvatske nacionalne interese. Prvo je francuska podrška ulasku Hrvatske u schengenski prostor bez granica, što je pripremila Slovenija, a snažno podržava službeni Pariz. Trenutno nema nijedne članice EU-a koja se tome protivi, postoji slaganje oko ulaska Hrvatske u Schengen i činjenica je da u tome više ne trebamo čekati Rumunjsku i Bugarsku.

Politička odluka o primanju u Schengen mogla bi, na najvišim tijelima EU-a, Vijeću ministara i u Europskom parlamentu, biti postignuta do kraja lipnja. To bi Hrvatskoj dalo vjetar u leđa i u narednoj turističkoj sezoni, ali i u poziciji unutar čitave Unije kojom ona postaje predziđe Europe, kako je kroz povijest i bila.

Druga važna okolnost koja se tiče Hrvatske je summit o Zapadnom Balkanu koji, uz zajednički skup sa zemljama Afričke unije, planira službeni Pariz. Riječ je o zemljama u neposrednom hrvatskom okruženju, među kojima ima i onih, poput Srbije, koje vode negativnu politiku prema Hrvatskoj. Iako je učlanjivanju u briselski klub najbliža Crna Gora, pitanje je hoće li se to dogoditi dok je u Podgorici na vlasti Vlada koju usmjerava Beograd.

A službeni Beograd je, kako ističu i Francuzi u svojim najavama zapadnobalkanskog summita, i problematična zona Europe zbog toga jer predstavlja poligon za iskazivanje ruskih i kineskih interesa u regiji. Osim toga, dijalog Srbije i Kosova već je godinama u slijepoj ulici – međusobno priznanje nije na vidiku – pa se čak i projekt Otvoreni Balkan kojeg su pokrenuli Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija odvija bez kosovske države koja se nalazi u zemljopisnoj sredini tog prostora.

Problem Sjeverne Makedonije i Bugarske koja osporava ulazak Skoplja u eurointegracijski proces također je krupan izazov miru na zapadnom Balkanu. Bosna i Hercegovina, u kojoj se srpski entitet pokušava „igrati“ vlastite države, velik je izazov za Europsku uniju kao i za samu Hrvatsku koja s njime dijeli granicu.

Vođenje EU-a od strane predsjednika Macrona bit će velik izazov kojim će se on baviti tri mjeseca, do tamošnjih predsjedničkih izbora. Nakon toga ulazi u kampanju, a francuska diplomacija nastavlja posao. Možda i novi predsjednik, ne pobjedi li Macron na izborima za koje još nije potvrdio da će na njih izaći.