Cro kartice najprihvaćenije u Istri!

ilustracija

Bankovna kartica namijenjena za turističke svrhe, poznatija kao Cro kartica ili "Klimanica", nazvana po nekadašnjem ministru turizma Antonu Klimanu koju je najavio još za mandata prošle Vlade, sve je raširenija. Iako je njezina upotreba još uvijek skromna kada se gleda na sveukupnu turističku potrošnju u Hrvatskoj, po najnovijim podacima koristi je oko 4.500 tisuća građana. Služi za plaćanje usluge u ugostiteljskim objektima te za plaćanje smještaja u hotelima, konačištima i kampovima. Do kraja lipnja na Cro karticu potrošeno je oko 16 milijuna kuna, a taj su trošak napravili isključivo domaći gosti.

Naime, Cro kartica namijenjena je hrvatskim građanima koji na nju mogu sami uplatiti novac, no sredstva im može uplatiti i poslodavac u neoporezivom iznosu od 2.500 kuna. Ne zna se koliko je poslodavaca nagradilo svoje zaposlenike godišnjom naknadom za odmor preko Cro kartice, ali poznato je da se ona najviše koristi u Istri i na Kvarneru. Jedna od najvećih hotelskih kuća na ovom području daje i popust od deset posto korisnicima domaće turističke kartice, što je u eri sve veće besparice potez za pozdraviti. Popusti se mogu dobiti u sedamdesetak hotela, dok se karticom može plaćati u svakom restoranu ili objektu turističke namjene koji ima POS uređaj tijekom cijele godine. Naravno, ako na njoj ima novaca.

Turističku Cro karticu – koju izdaju državna Hrvatska poštanska banka te Podravska banka – ipak bi trebalo više reklamirati od strane Hrvatske turističke zajednice jer je to jedini način da, makar i u manjem broju objekata, domaći gosti dođu u cjenovnu prednost. Naravno, ugostiteljima se ne može odrediti žele li dati popust korisnicima turističke kartice, ali njezina što šira upotreba dala bi im povod da popustima steknu dodatnu konkurentnost.

Ideja Cro kartice – koja je od početka nailazila i na pohvale i na kritike – djelomice je preuzeta iz susjedne Mađarske gdje se tako promiče domaći turizam, ali i potiče poslodavce da omoguće odlazak na odmor onima koji za to nemaju dosta novca. Štoviše, u Mađarskoj slična kartica služi i za nabavku školskih udžbenika, što bi i kod nas, s obzirom na cijene knjiga za srednje škole i gimnazije, bio koristan dodatak za upotrebu Cro kartice. Kartica je bila zamišljena i kao pomoć kontinentalnom turizmu, čiji se prihodi nikada nisu mogli mjeriti s onima na jadranskoj obali. Ipak, najradije se prima u Istri, dok se na kontinentu popusti daju u samo nekoliko hotela i termi.

Cro kartica, budući da je koristi sve više građana koji na nju sve više troše, ima budućnost. U bolja gospodarska vremena, kada recesija ne bi bila pred vratima, vjerojatno bi više poslodavaca isplaćivalo regres preko te kartice, iako nema mnogo malih i srednjih poduzeća u kojima se naknada za odmor uopće isplaćuje. Novac na Cro karticu mogla bi isplaćivati velika javna poduzeća koja isplaćuju naknadu za odmor radnika, ali ona to ne čine. Iako bi se djelu njihovih zaposlenika popusti koje mogu dobiti u određenim objektima vjerojatno dosta svidjeli.