Svi, ali doslovno svi, od Europe do toplih mora, zainteresirani su da se pokrene turizam, no oko toga su dvojbe još veće. Venecija je pusta, otišli su i golubovi, a jedino što je ostalo su visoke cijene na Bookingu. Grci i dalje nisu sigurni kako će puštati turiste u zemlju, jer malo tko će doći ako ostane 14-dnevna karantena. Britanci razmišljaju o zračnim mostovima, a Španjolska će granice otvoriti krajem lipnja. Stjuardese Qatar Airwaysa, poznate i po ljepoti i šarmu, ubuduće će nositi zaštitna odijela, naočale, maske i rukavice

Koronavirus nije pobijeđen. To je jedino sigurno nakon prvog udara virusa koji je poharao svijet i iza sebe ostavio kaos, patnju i neizvjesnost. Najgore će tek doći, pišu kolumnisti velikih svjetskih novina, na osnovu tvrdnji najvećih svjetskih eksperata. Na koljenima je i jedna velika Amerika, s krajnje neizvjesnim scenarijem što će se dalje događati. ”Koronavirus i naš katastrofalni nacionalni odgovor na njega razbili su optimiste. Koronavirus je poput rakete i dizajniran je tako da spriječi napredak u svim dijelovima društva, od politike, gospodarstva do okoliša”, piše u New York Timesu kolumnist Fahrad Manjoo.

Američki rezime prvog vala je otprilike ovakav: 92.000 mrtvih, deseci milijuna nezaposlenih, kriza veća i opasnija od one iz prošlog stoljeća. ”Podjele i kaos mogli bi postati stalni dio naših života”, konstatira autor prestižnog američkog lista.

Trumpovo doba mnogi će pamtiti. Ne samo po tome što je američkim predsjednikom postala jedna podkapacitirana osoba, već i po tome što je vodeća zemlja svijeta bila krajnje nespremna za krizu kakva se ne pamti. Svašta je nakon toga slijedilo, da bi vrhunac bilo priznanje da predsjednik najveće svjetske sile 'preventivno', uzima neprovjereni lijek, jer ”ne može škoditi”.

Ekonomski učinci virusa stvorit će nejednakost i podjele širom svijeta u kojem toga nije nedostajalo ni do sada.

Društvene mreže, kao junaci ovog doba, ostat će poligoni na kojima će se određivati budućnost svijeta, u kojem će opet bolje proći bogati od siromašnih. Oni će prvi dobiti cjepivo ako bude ikada djelotvorno, oni će prvi dobiti najbolje lijekove, ako uopće budu proizvedeni.

Više nego ikada, pesimisti i optimisti se sukobljavaju u svojim vizijama što nas dalje čeka. Podsjeća se i na Veliku depresiju iz 1930. kada su u Americi na scenu stupili reformatori, a Franklin D. Roosevelt pokrenuo zemlju i zbog toga što je promijenio mnoge rigidne zakone koji su vrijedili do tada. Zato je za optimiste ova kriza izazov, vrijeme kada se mogu učiniti pomaci koji bi osigurali bolje sutra. Za liberalnu Ameriku prilika da se makne Trump i da iskusni političar poput Joe Bidena zemlju izvuče iz krize i depresije.

Za Hrvatsku, izbori 5. srpnja. Sada ćemo se više nego ikada prije izlaska na biračka mjesta suočiti s pitanjem želimo li ovakvu zemlju, koja je uz Bugarsku na europskom dnu, s političarima kojima je jedini cilj osobno se obogatiti, kupiti poneki stan, uhljebiti djecu i rođake, živjeti u paralelnom svijetu od građana koji su sve siromašniji i čija je budućnost sve neizvjesnija. Želimo li zemlju u kojoj će tisuće uhljeba živjeti na račun onih koji rade. Želimo li zemlju koja nije kadra provesti reforme kako bi se uhvatio europski korak i koja je duboko zakopana u podjelama koje nigdje ne vode. Ta pitanja, više nego ikada, ova kriza sa koronavirusom postavit će u prvi plan. Kakav će odgovor naći građani Hrvatske vidjet će se na izborima u srpnju, ali je ovo posljednji trenutak da se krene s nužnim promjenama, proveo ih HDZ, SDP ili netko treći. U protivnom, loše nam se piše.

Život s virusom očito nas čeka i dalje. Pandemija je daleko od završetka, a sve se doslovno promijenilo preko noći. Tako je u Singapuru čovjek osuđen na smrt nakon procesa koji se vodio preko Zooma. Amnesty International tvrdi da je to surovo, a 37-godišnjem Punithanu Genasanu je rečeno da će zbog šverca droge biti obješen, nakon što je na Zoomu donesena presuda.

Za one kojima život tek počinje, učenicima i studentima, život se također posve promijenio. Sveučilište Cambridge priopćilo je da će cijele sljedeće akademske godine predavanja biti premještena na mrežu, što ukazuje da se novi val tek treba očekivati. Eksperti koji su vezani za Cambridge sigurno su itekako dobro potkovani u prognozama. Tako i mnoga američka sveučilišta najavljuju da će i na jesen predavanja biti preko mreže, a studente koji se odluče vratiti na fakultete će se testirati na virus.

Ni u Južnoj Koreji, koja je brzo krenula s popuštanjem mjera, nisu sigurni da će sve škole nastaviti s radom. Tako je u gradu Incheonu, zapadno od Seula, utvrđeno da su dvojica učenika pozitivni i svi ostali iz 66 srednjih škola poslani su kućama.

Svi, ali doslovno svi, od Europe do toplih mora, zainteresirani su da se pokrene turizam, ali oko toga su dvojbe još veće. Venecija je pusta, otišli su i golubovi, a jedino što je ostalo su visoke cijene na Bookingu. Grci i dalje nisu sigurni kako će puštati turiste u zemlju, jer malo tko će doći ako ostane 14-dnevna karantena. Britanci razmišljaju o zračnim mostovima, a Španjolska će granice otvoriti krajem lipnja. Stjuardese Qatar Airwaysa, poznate i po ljepoti i šarmu, ubuduće će nositi zaštitna odijela, naočale, maske i rukavice.

Hrvati će na glasanje pod posebnim uvjetima, dok se u Burundiju ljudi masovno okupljaju na stadionima za izbore koji će odlučiti o sudbini zemlje nakon vladavine Pierrea Nkurunzize, koji je u petnaest godina terora potaknuo brojna ubojstva. Što će se dogoditi kada pet milijuna ljudi izađe na 1500 glasačkih mjesta, stisnuti jedan uz drugoga, vidjet ćemo sljedećih dana. Prepune su i ulice u Indoneziji, koja uskoro obilježava najveći praznik, a već je zaraženo 20.000 ljudi. Predsjednik Joko Widodo pokušao je nametnuti neke mjere, ali malo tko ga sluša.

Ostaju i brojna pitanja. Europa koja je zabranila burke, sada traži od građana da nose maske na licu. I dok se u arapskim zemljama čuju prigovori, Francuska je ostala pri stavu da se lica ne smiju prikrivati i da će pravila usvojena još prije deset godina o tom pitanju ostati na snazi, bez obzira na maske i koronavirus. Ali, oni koji neće imati maske mogli bi biti kažnjeni, čak sa istim iznosom kao i one žene koje će imati burke.

I ono što i nas može najviše zabrinjavati. Kako su se zemlje počele otvarati, virus je opet uzeo maha. Stručnjaci tvrde da ga neće zaustaviti ni ljetne temperature, a dubrovačka luka Gruž bila je jučer mjesto gdje su se iskrcali pomorci iz desetak zemalja, koji su bili zarobljeni na raznim kruzerima od Kariba do Floride. Na sreću, kako sada stoje stvari, nitko nije bio zaražen, a sada treba vidjeti hoće li se virus proširiti kada krenu i turisti na Jadran. Do tada ćemo moći rekapitulirati što smo do sada prošli, u ovih nekoliko burnih mjeseci koji su promijenili svijet.

Prvi koronavirus se prema znanstvenicima iz Sveučilišta Pennsylvanija pojavio 1948. godine, a jedna znanstvena radnja iz 2017. prošla je posve nezapaženo. Kineski znanstvenici iz Instituta za virusologiju u Wuhanu proučavali su šišmiše iz jame Yunnan i poručili da se može očekivati pojava bolesti. Između kolovoza i studenog 2019. to se i dogodilo i to baš u Wuhanu, a prvi poznati slučaj je zabilježen 17. studenog i riječ je o 55-godišnjoj osobi iz regije Hubei. Prvi slučaj Covida-19 otkriven je 16. prosinca prošle godine, kada je zbog upale pluća primljena u bolnicu žena u Wuhanu. Sljedećih dana primljeno je još dvadeset pacijenata, a dvije trećine su bili povezani izravno ili neizravno s morskom tržnicom u Wuhanu, gdje se prodaju divlje životinje. Tada se pojavljuju i prvi napisi na društvenim mrežama, a 27. prosinca VisionLabs, laboratorij u Guangzhouu slijedi virus iz uzorka 65-godišnjeg pacijenta koji je prodavao divlje životinje. Otkriven je virus sličan SARS-u koji se pojavio 2002. godine, a laboratoriju će biti naređeno da uništi te uzorke. Krajem prosinca Ai Fen, direktorica hitne pomoći u središnjoj bolnici Wuhan upozorava na virus. Zadnji dan prošle godine zdravstvene vlasti Wuhana, Pekinga i WHO otkrivaju široj javnosti postojanje epidemije, a u siječnju se virus počinje širiti Europom. U Americi je 21. siječnja hospitaliziran 35-godišnji Amerikanac koji se vratio iz Wuhana, a onda slijede brojni slučajevi u Italiji, posebno nakon nogometne utakmice u Milanu, gdje se zarazio i prvi Hrvat. Već 25. veljače znanost virus proglašava ”nezaustavljivim”, počinje nezapamćena kriza po cijelom svijetu koja traje i danas.

Rijetko kada smo se naslušali toliko različitih teorija koliko je to bilo posljednjih mjeseci od strane raznih stručnjaka širom svijeta. Mnogi su, pa i neki naši, poručivali da su postigli 'sjajne rezultate' u istraživanjima koji bi trebali dati odgovor na invaziju smrtonosnog virusa, ali je činjenica da su svi na samom početku. Najavljuje se cjepivo do kraja godine, kao i ekspresno pronalaženje efikasnog lijeka, ali ostaje skepsa da će to tako i biti.

Očito, više ne znamo nego što znamo o virusu. Naslušali smo se teorija zavjere, vidjeli kako se borba protiv virusa pretvara u politički PR, a nema nikoga tko nije na svojoj koži na ovaj ili onaj način osjetio posljedice strašne pandemije. Jedino što sigurno znamo da su nam svima životi promijenjeni. A još burnije promjene mogu tek slijediti.

Povezane vijesti

• Protestni "mali" izbori
• Zločin s ukorom
• BILJEŠKA IZ GRADSKE SVAKODNEVNICE: Posao i strast