Babe naricaljke na burzi rada

Nema bojazni da bi pojedini ekonomisti, političari i analitičari mogli prestati širiti strah i paniku u vezi neposredne budućnosti većine hrvatskih građana. Iako se pošast korona pandemije polako smiruje dok svakodnevno življenje poprima oblik „nove normalnosti” aktualne babe naricaljke koje više ne oplakuju umrle nego one što su još na životu prepune su crnih scenarija, mračnih prognoza i turobnih predviđanja. Nakon što smo tjednima slušali o tome kako je „gotovo sigurno” da će broj oboljelih od Covida-19 početi eksponencijalno rasti te kako nam ni nogometni stadioni neće biti dovoljni da se zbrinu svi oboljeli, nova naricanja odnose se na ekonomiju, tržišno natjecanje i zaposlenost.

Po vodećim ekonomskim naricaljkama, tijekom 2021. godine u Hrvatskoj bi na burzi rada moglo pribivati čak 400 tisuća radnika, gotovo trećina svih zaposlenika, a sve to zbog opće korona propasti koja je pred nama. Činjenica je, doduše, da ni epidemiolozi ni ekonomisti ni političari nemaju pojma kada će pandemija prestati i kada će se pojaviti cjepivo, hoće li navratiti pokoji turist i kako će poslovati pojedine tvrtke. Štoviše, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, početkom svibnja bez posla je 159 tisuća ljudi, što je 16 tisuća više nego u ožujku, ali je brojka u laganom opadanju zbog zapošljavanja u građevinarstvu, poljoprivredi, prerađivačkoj industriji i trgovini. Europska komisija predviđa trend pada zaposlenosti od 6,6 posto, što iznosi oko 60 tisuća ljudi.

Ekonomisti koji su glasnogovornici udruge Glas poduzetnika, poput Vuka Vukovića, tvrde da će porast nezaposlenih u nas do kraja godine iznositi od 160 do 240 tisuća osoba, te da je posve realno širiti paniku i govoriti o stotinu tisuća novih ljudi bez posla. To donosi medijsku slavu, a možda i samu korist za poslodavce koji kroz takve senzacije sumnjiva pokrića pokušavaju ostvariti ili zadržati svoje poslovne interese. Uz najavljeni porast nezaposlenih odmah se, primjerice, povezala tema o ograničenju rada trgovina nedjeljom bez obzira na to što drugi ekonomisti i sindikati tvrde da taj zahtjev, kojeg podržava 60 posto građana po najnovijim anketama, ne utječe na razinu zaposlenosti.

Podaci Državnog zavoda za statistiku i Zavoda za zapošljavanje kao jedini mjerodavni alat u brojanju nezaposlenih još uvijek ne daju opravdanje za najcrnje prognoze osmišljene da bi se pogodovalo poduzetnicima na račun radnika. Naravno, kriza će pomesti mnogo radnih mjesta, ali danas se točna jednadžba koliko će ih biti i kada ne može postaviti i izračunati. Napokon, možda bez posla ostanu ekonomske babe narikače kada njihovi poslodavci shvate da nema profita od širenja straha i panike na tržištu rada.