Dolazi godina odluke, odlaze najmoćniji ljudi Hrvatske

Hrvatski sabor / Dubravko GRAKALIĆ

Krajem 2024. godine na televizijskom dnevniku ili na čitanim portalima neće više biti imena brojnih javnih osoba iz svijeta politike, državne uprave, vojske, pravosuđa i monetarnih vlasti. Za godinu i pol zadnje tjedne na Pantovčaku odbrojavat će samo Zoran Milanović, dok su sve ostale pozicije upitne i ovisne o izborima, ali ne samo o njima.

Naime, uz parlamentarne, europske i predsjedničke izbore, tijekom 2024. godine promijenit će se gotovo kompletan sastav Ustavnog suda, glavna državna odvjetnica, guverner Hrvatske narodne banke, načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske i šef sigurnosne službe. Ukratko, danas najmoćniji ljudi Hrvatske odlaze sa svojih dužnosti i nitko u ovom trenutku nema pojma tko će ih zamijeniti.

Većinu odluka donijet će nova vladajuća većina jer će postojeća koalicija okupljena oko Andreja Plenkovića i HDZ-a teško stići promijeniti sve što se mora i namjestiti svoje simpatizere, ako ne i članove, na najvažnija mjesta u državi.

Ustavni sud bit će prva velika promjena koja čeka novu parlamentarnu većinu jer 11-torici od 13 sudaca u 2024. istječe mandat. O svakom ustavnom sucu potrebno je postići konsenzus i osigurati dvotrećinsku većinu u Hrvatskom saboru, što obećava zanimljivu političku igru u razdoblju između parlamentarnih i predsjedničkih izbora.

O odluci vladajuće većine ovisi i tko će biti novi guverner HNB-a jer Borisu Vujčiću istječe drugi mandat. Na prvi ga je postavio SDP, drugi je potvrdio HDZ, koji bi, navodno, na tom mjestu više volio vidjeti bivšeg ministra Tomislava Ćorića, trenutačnog viceguvernera središnje bankarske institucije.

Zlata Hrvoj-Šipek također je na kraju mandata - sa 67 godina života ima sve šanse da će umjesto novog mandata glavne državne odvjetnice dobiti lijepu penziju. Tko će je zamijeniti, u ovom trenutku se niti ne špekulira. Ovisi o tome tko će biti na vlasti - no teško će se održati i ako ostane HDZ-ova vlada.

Dva imenovanja bit će posebno zanimljiva jer ih treba supotpisati Zoran Milanović, i ona će se dogoditi tek kada jedan od posvađane dvojice, premijer ili predsjednik, izgubi izbore. Riječ je o Robertu Hranju, načelniku Glavnog stožera Hrvatske vojske, kojem istječe mandat, ali mu i dolaze dani mirovine u koju aktivne vojne osobe idu sa 60 godina života.

Dogovor između dva brda teško će se postići i o nasljedniku Danijela Markića, šefa SOA-e. O tome se trebaju dogovoriti premijer i predsjednik i tu bi se mogao ponoviti slučaj kojeg sada gledamo u Vojnoj sigurnosnoj agenciji - predsjednik ne potpisuje prijedloge imena novog šefa koje mu šalju iz Vlade.

No, da će krajem 2024. godina album hrvatskih moćnika izgledati drugačije, posve je jasno. Novi saziv Hrvatskog sabora, novi eurozastupnici, nova Vlada - uz druge navedene promjene od HNB-a do HV-a i Ustavnog suda - čine od 2024. godine presudnu godinu za hrvatsku demokraciju.

"Šećer na kraju" dolazi početkom 2025. izborom i inaugaracijom novoizabranog predsjednika Republike, poslije čega slijede mali izbori, odnosno oni za jedinice lokalne samouprave.

Tko sve od političara i drugih kadrova koji dolaze i odlaze s novom vladom to preživi, pričat će, ali takvih neće biti mnogo. Ostali mogu pisati memoare, uživati u mirovini ili potražiti novi posao.