PIŠE Dubravko GRAKALIĆ
Novogodišnja bajka u svibnju
Ilustracija (Pixabay)/Dubravko GRAKALIĆ
Hrvatska javna televizija - zajedno s vodećim novinama, portalima i radijskim postajama - ovih je dana počela objavljivati najnoviju, još do kraja nenapisanu novogodišnju bajku čiji su autori premijer Andrej Plenković i ministar financija Marko Primorac. Sama bajka ne nosi bajkovit naslov - promjene u poreznom sustavu - ali naslovi poput "Veća plaća za 1,6 milijuna zaposlenih Hrvata" svakako nas odvode u maštanje o boljoj budućnosti.
Riječ je, naravno, o nužnoj mjeri kojom vladajuća većina postiže dvije stvari - pokazuje brigu za sve siromašnije i inflacijom snažno pogođeno pučanstvo te dobiva dobar marketing u predizbornoj godini. O navodnom rastu plaće - o kojem se, kažu, upravo rade precizni izračuni, ispituju razni modeli i konzultiraju stručnjaci za onostrano - razgovarat će se sve do ljetne saborske stanke u srpnju, pa onda početkom jeseni kada "paket zakona" prijeđe 50-ak metara od Banskih dvora do Hrvatskog sabora te zatim još do 1. siječnja 2024. godine.
Dakle, u svibnju nam se "prodaje" priča o većim plaćama za sve, koja bi mogla zaživjeti u nekom obliku početkom superizborne 2024. godine. Točnije, ako se po novim zakonskim rješenjima plaća isplati za siječanj 2024. - koju zaposlenici primaju u veljači 2024. - to će biti tri mjeseca prije europskih izbora i nepoznati broj mjeseci prije parlamentarnih. Ako se parlamentarni izbori, kako se čuje, održe prije europskih, tada će veća plaća sjesti upravo pred odlazak na biračko mjesto.
S obzirom da se ipak već znaju obrisi porezne reforme, pravo je pitanje zašto je Hrvatski sabor ne donese ranije. Recimo, do sredine srpnja, kada zastupnici odlaze na raspust, ili početkom jeseni, kada će se donijeti promjene izbornog zakona. Odgovor smo ponudili ranije - čekaju se parlamentarni izbori - pa se sada možemo upustiti u razmatranja što će se zapravo promijeniti u iznosima plaća koje su u 18 od 21 županije manje od prosjeka.
Prema riječima samog ministra financija, smanjit će se doprinosi za prvi stup mirovinskog osiguranja, ali ne za sve jednako. Granica još nije postavljena, ali pretpostavlja se kako će to biti prosječna ili možda medijalna plaća. Drugi mirovinski stup, koji predstavlja osobnu štednju građana, ne bi se dirao - a i ne može se s privatnim mirovinskim fondovima mahati za izborne potrebe.
Osim toga, najavljena je "kozmetička promjena" neoporezivog dijela plaće koji danas iznosi 530 eura - bilo je to 4.000 kuna - tako da bi se on mogao zaokružiti na 550 ili čak 600 eura.
Treći korak, najavljen samo u medijima, ukidanje je prireza što ga naplaćuju gradovi i općine. Na to se odnose primjedbe Vlade kako su jedinice lokalne samouprave u dobrom financijskom stanju, u plusu, pa će im se dokinuti prirez, što je dobro za radnike koji žive u gradovima gdje on postoji. Recimo, u Zagrebu, čija će gradska kasa automatski izgubiti 126 milijuna eura godišnje.
Svaku bajku lijepo je čuti - no nitko ne govori i ne "iznosi modele" koliko će više zarađivati oni s 500, 800, 900 ili prosječnih 1.100 eura. Osim toga, novogodišnje bajke ne iznose se u svibnju - iako je jasno kako treba umiriti sindikate koji kucaju svakog dana na Plenkovićeva vrata, a i dati neku nadu osiromašenim radnicima.
Pravi potez bi bio da se porezna reforma provede bez predizbornih kalkulacija. Ako stručnjaci Ministarstva financija ne mogu napisati zakonske promjene u kraćem roku, nije im tamo mjesto.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
