Cestarine duge godinu dana

Ilustracija / Dubravko Grakalić

Turisti su već počeli opsjedati Hrvatsku. Nadležne državne i javne službe – od Ministarstva turizma do policije i zdravstva – pripremaju se masovnu, rekordnu turističku sezonu, redovito naglašavajući da će od ove godine priljev potrošača s eurima, krunama, zlotima i forintama u džepu biti izdašniji nego ikada jer nema više granica prema državama Europske unije. Od prvog siječnja na cestama i od kraja ožujka u zračnim lukama u Hrvatsku zbog primjene schengenskog režima ulazi se uz pozdrav "Dobar dan", ali ni on nije obavezan.

Naravno, nije sve tako jednostavno kako se čini. Iako je policija uklonila granične snage i rampe prema Sloveniji i Mađarskoj, dok su morske i zračne luke pripremljene za neometan dolazak turista s brodova i zrakoplova, Hrvatske autoceste se tek spremaju raspisati natječaj za elektroničke vinjete i novu vrstu ENC uređaja kojima će se dokinuti naplatne kućice na prometnicima koje vode prema moru. Drugim riječima, "Schengen" se sada seli na Lučko, Breganu, Demerje, ulazak na autocestu kod Jurovskog Broda, ispred tunela Učka, na Rugvicu ili Bajakovo. Već aktualne gužve na zagrebačkoj obilaznici – nastale izvan sezone, a zbog tehničkog održavanja autoceste – pokazuju kako bi mogao izgledati ljetni promet sa stotinama tisuća auto-turista kojima će teško biti objasniti da nema granica, ali da postoji državno poduzeće Hrvatske autoceste.

A ono je tek na početku reorganizacije koja će umjesto naplate cestarine u gotovom novcu ili karticom omogućiti prolazak autocestom A1, A3 ili Ipsilonom uz elektroničku vinjetu koja se može kupiti preko interneta i čiju validnost očitavaju nadzorne kamere smještene uz putove. Kamioni i autobusi morat će imati novu vrstu ENC uređaja, ali sve to od 1. siječnja 2024. godine. Dakle, u Schengen smo ušli 1. siječnja 2023., a za njega će Hrvatske autoceste biti pripremljene godinu dana kasnije.

O potrebi dokidanja naplatnih kućica – i zbrinjavanja radnika koji tamo rade bez otkaza, što su HAC s obzirom na prihode može dopustiti – razgovara se već godinama. To se postavljalo kao predmet spora sa sindikatima u vrijeme kada se o Schengenu i novim tehničkim rješenjima nije moglo niti sanjati.

Neusklađivanje naplate cestarine s praktičkim nestajanjem graničnih kontrola prema zemljama EU pokazuje, naprosto, tromost i nesposobnost sustava jednog velikog i važnog državnog poduzeća. Slovenija – koja nije ni imala naplatne kućice – u roku od nekoliko mjeseci prešla je na e-vinjete koje se mogu kupiti preko aplikacije na mobitelu, a sve da bi se smanjile gužve uz autoceste gdje su se vinjete kupovale.

Hrvatska, kojoj je u izravnom interesu na auto-turisti, kojih je tradicionalno najviše, što prije dospiju na destinaciju pritom što je moguće manje zagađujući okoliš ispušnim plinovima svojih vozila, treba godinu dana da uvede novi sustav. Ako će i to biti dovoljno; za ulazak u Schengen mogli smo se pripremati još prošlog ljeta, kada je donesena načelna odluka o zelenom svjetlu za Hrvatsku. Krajem 2022. godine sve je moglo biti spremno, uključujući posao što su ga trebale odraditi Hrvatske autoceste.