Za manje od tri mjeseca Hrvatska će navršiti prvo desetljeće članstva u Europskoj uniji. Prije nego što se zavijore europski barjaci, začuju fanfare i odsvira Oda radosti, nije nepotrebno pogledati što je Hrvatska dobila tim članstvom - i što je mogla dobiti, a nije, jer njezino vodstvo nije sposobno onoliko koliko su spretne vlade u drugim tranzicijskim zemljama koje su u ovom stoljeću ušle u Europsku uniju.

Da odmah bude jasno - ekonomski pokazatelji bili bi daleko slabiji da Hrvatska ne sjedi za okruglim stolom u Bruxellesu - no što prosječni građanin, radnik s prosječnom, ispodprosječnom ili medijalnom plaćom ima od toga, drugo je pitanje. Prema podacima Eurostata, standard Hrvata se približio standardu prosječnog građanina EU u odnosu na 2013. godinu. To pokazuju podaci za 2021., novijih nema, ali i to zvuči obećavajuće.

Primjerice, godine 2013. Hrvatska se održavala na 61 posto BDP-a po stanovniku u odnosu na Uniju, danas je na 73 posto. To nije loše, ako se gledamo u zrcalo. No, pogledamo li Rumunjsku, ona se u istom razdoblju podigla s 55 posto na 77 posto Unijina prosječna BDP-a. Rumunjska je Hrvatsku prestigla još 2020., a stručnjaci kao uzrok navode iznimno lošu covid turističku godinu u nas.

Ipak, da nije u Europskoj uniji - nego recimo u Jugoslaviji - Hrvatska bi se uspoređivala sa Srbijom ili Bosnom i Hercegovinom, koje stoje porazno u ekonomskom srazu s Europom. Srbija se danas, bez obzira na propagandu njihovog predsjednika, nalazi na 44 posto Unijinog BDP-a, dok se Bosna i Hercegovina nalazi na 33 posto. Nastave li jednakom brzinom, Srbija će dostići standard Europske unije za stotinu godina, a BiH za 150. Stoga te zemlje danas gledaju Hrvatskoj u leđa - od 2013. do 2021. godine Srbija je napredovala za četiri posto, a BiH za tri posto.

Doduše, to ne znači da se trebamo veseliti crkne li susjedu krava. Po kupovnoj moći - izmjerenoj prije recentne inflacije - Hrvati su za hranu davali 98 posto prosječnih cijena u EU. S plaćama koje su neusporedivo niže. Treba znati da Slovenija, gdje radnici i umirovljenici primaju znatno više, ima cijene hrane koje su u prosjeku Unije - točno 100 posto. Češka, u prosjeku, ima jeftiniju hranu, 90 posto u odnosu na EU, dok Poljska i Rumunjska, gdje su plaće manje nego u Lijepoj našoj, imaju hranu po 73 posto, odnosno 70 posto prosjeka EU.

Drugi ekonomski pokazatelji mnogo su pozitivniji - rastao je izvoz, zajedničko tržište pokazalo je svoju širinu.

Budućnost bez granica također je pokazala svoju širinu - broj stanovnika smanjio se za oko 400 tisuća - dok najnovija istraživanja pokazuju kako će Hrvatska demografski opstati tek oko Zagreba i na Jadranu. Najveća žrtva je Slavonija.

Smanjen je, doduše, i broj nezaposlenih, te je porastao uvoz radne snage. Ali, to su brojke. Život pokazuje da je Hrvatska mogla biti uspješnija i bogatija u proteklih deset godina uz pomoć europskog novca. Ipak, ne očekujemo li previše od vlasti koja nije europskim novcem sposobna pravovremeno obnoviti zgradu u kojoj sjedi, odnosi Banske dvore i Hrvatski sabor?

Povezane vijesti

• Za ulazak u eurozonu napunite novčanike – kunama
• Je li ovaj čovjek konačno pravi izazivač za Plenkovića?
• Plenković poznaje Bruxelles, ali ne i svoje birače