Helikopterom do liječnika

Dubravko Grakalić (Snimila Adriana Tošić)

U veljači bi se trebalo znati hoće li, kako je najavljeno, od početka 2024. godine zaživjeti hitna medicinska helikopterska služba (HEMS). Država je u tu za život građana važnu službu spremna uložiti četrdeset milijuna eura, dok bi Europska unija "dodala" još deset milijuna.

Javno savjetovanje u organizaciji Ministarstva zdravstva je završeno i sada se očekuje provedba i dovršetak javne nabave koja bi spašavala živote.

Prema medijskim napisima, za održavanje hitne helikopterske medicinske službe, koja bi transportirala ugrožene pacijente u odgovarajuće bolnice, zainteresirano je dosta inozemnih tvrtki. One dolaze iz Italije, Irske, Njemačke, Slovačke, Austrije i Slovenije i opremljene su helikopterima koji bi trebali najteže, životno ugrožene bolesnike transportirati u bolnice.

Do sada su taj posao obavljali helikopteri Ministarstva obrane - 1.027 vožnji protekle godine - i Ministarstva unutrašnjih poslova - 351 u 2022.

Hrvatska je već jednom pokušala uvesti hitnu helikoptersku službu, 2016. godine u mandatu Vlade Zorana Milanovića i ministra Siniše Varge, ali to je zaustavljeno nakon šest mjeseci promjenom stanara u Banskim dvorima.

Sadašnja shema prijevoza hitnih medicinskih slučajeva u stručnim krugovima doživljava i važne kritike. Najjasnija je ona kako su neka područja Hrvatske slabije pokrivena jer se nalaze više od 80 kilometara od helikopterske baze - što se odnosi na Međimurje, dijelove Dalmacije, Slavonije i Bjelovarsko-bilogorske županije. Stoga se predlaže izgradnja helidroma na otoku Braču te još neke izmjene.

Stručnjaci se pozivaju i na iskustva Njemačke i Austrije, gdje su heliodromi smješteni na 50 do 70 kilometara od najudaljenije točke djelovanja, dok se kod nas predviđa 80 kilometara. To bi značilo da bi u Hrvatskoj trebalo sagraditi pet do osam helidroma hitne medicinske helikopterske službe.

No, važnije je pitanje hoće li Ministarstvo zdravstva biti u stanju provesti javni natječaj i pripremiti tu životno važnu uslugu u predviđenom roku, do početka 2024. godine. Dosadašnja iskustva pokazuju kako državna administracija mnoge važne projekte nije dovršila na vrijeme, a u tome neradu posebno se ističu reforme u zdravstvu, socijalnoj skrbi i mnogim drugim područjima.

Što se tiče Istarske županije, ona je očito zbrinuta helikopterskom bazom u Rijeci, iako je očito da su neka mjesta na samoj granici "dometa" medicinskih helikoptera. Nije jasno ni hoće li helikopteri prevoziti ugrožene u bolnicu u slovenskoj Izoli, kada se to pokaže najbližim rješenjem.

Ipak, osam godina nakon pokusne faze helikopterske medicinske službe, stvari se pomiču s mrtve točke. Zašto je trajalo tako dugo, može se samo pretpostaviti - ali se i zapitati o odgovornosti ministra zdravstva i njegovih pomoćnika za nečinjenje u najvažnijoj stvari zbog kojih su zaposleni - spašavanju ljudskih života.