Za Hrvatsku bi današnji dan po mnogočemu mogao biti jedan od onih koji novinari vole zvati povijesnima, a po mnogočemu zaista i je tako. Ako na sastanku ministara pravosuđa i unutarnjih poslova Europske unije u Bruxellesu sve prođe glatko, hrvatski građani će od 1. siječnja putovati po Europi bez putovnice ili osobne iskaznice, bez kontrola na granicama u svim zemljama unutar schengenskog prostora.

Dugo smo čekali na ovaj dan koji će biti uvertira za siječanj kada će nestati i gužve na granicama, čekanja, pokazivanja putnih isprava i svega onoga što nas prati desetljećima. Veliku korist od ulaska Hrvatske u Schengen imat će prije svega Istra, ali i druge hrvatske regije, kao i svi građani. Poklon je to i poduzetnicima, turizmu, ali i potvrda da se Hrvatska uvođenjem eura i ulaskom u schengensku zonu u potpunosti integrirala u Europu.

Zahtjev za ulazak u Schengen službeno smo poslali prije sedam godina, nakon što je Europu potresla imigrantska kriza, a jedan od puteva prema Zapadu vodio je i preko Hrvatske. Slijedila je pandemija korone, a sada je na pomolu novi imigrantski val. Tako je i ulazak Hrvatske u Schengen došao u osjetljivo vrijeme kada će trebati kontrolirati najdužu europsku granicu prema istoku Europe, a 73 kopnena prijelaza prema Zapadu više neće postojati. Iako su se nedavno pojavile sumnje da bi Austrija mogla blokirati odluku, sada je jasno da će se to odnositi samo na Rumunjsku i Bugarsku, ili samo na Bugarsku, ali će svi naši susjedi budno pratiti kako će hrvatske granične službe raditi na graničnim prijelazima sa zemljama jugoistočne Europe.

Veliki je to i značajan pomak, pogotovo za one koji dugo pamte vrijeme kada su Hrvati masovno odlazili u Trst i Graz i čekali satima na granici. S vremena na vrijeme poteškoće su imali i građani koji žive uz samu granicu, da se ne govori o dugom i mukotrpnom postupku za špeditere i sve one koji su uvozili ili izvozili robu. Propašću Jugoslavije granice su postale prohodnije, ali je u špicama, pogotovo ljeti i uoči Božića bilo čekanja i dugih kolona. Trpio je to i hrvatski turizam, pogotovo istarski, a sada će turistima put do Jadrana biti mnogo kraći i ugodniji.

Skok do Trsta više neće trajati dvadesetak ili tridesetak minuta duže zbog graničnih kontrola, međunarodni prijevoznici će odahnuti, a svi mi ćemo se osjećati više europski nego do sada. Zasluga je to i sadašnje i bivših vlada od vremena kada smo ušli u EU. Nije bilo lako obaviti tehnički dio posla, a zbog problema s imigracijom Hrvatska je i u tome imala posebne prepreke. Uostalom, 1350 kilometara duga je granica koju sada moramo kontrolirati, pogotovo ona koja razdvaja Hrvatsku i BiH.

Od EU dobili smo sofisticiranu, najmoderniji opremu, a na istočnim granicama bit će daleko više policije nego što je to do sada bilo. Ljudi su obučeni, spremni izvršavati i najdelikatnije zadatke i nema sumnje da će hrvatska policija, kao i sve službe, odraditi ovaj težak posao. Oko 6.500 policajaca od 1. siječnja kreće na nove zadatke, u vrijeme kada nije isključeno da će stići i novi val imigranata. Sve su više organizirani i krijumčari ljudima, što svakako otežava posao na granici, ali su naše službe itekako pripravne i za te izazove.

Božićni poklon Hrvatskoj dolazi u pravi trenutak.

Povezane vijesti

• Protestni "mali" izbori
• Zločin s ukorom
• BILJEŠKA IZ GRADSKE SVAKODNEVNICE: Posao i strast