Orezivanje grmova jedan je od neizbježnih poslova kod većine vrsta ako želimo da lijepo izgledaju. Evo kada, kako i koliko ih treba orezati:

Abelija (Abelia grandiflora) Sjajna abelija ima dugi period cvatnje jer cvate na prošlogodišnjim, ali i na nekim ovogodišnjim izbojima. Upravo zbog toga treba svake godine u rano proljeće ukloniti dio starih izboja, otprilike svaku treću granu.

Abutilon (Abutilon vitifolium) Kineska lanterna je vrsta osjetljiva na hladnoću, pa s orezivanjem treba pričekati do sredine proljeća kad krene novi izrast i kad se lako mogu odrediti zimska oštećenja. Prvo treba odrezati promrzle grane, a onda ga prikratiti da bude zaobljen i uredan.

Merala (Amelanchier lamarckii) Divlja mušmula ili kozja jabučica ne mora se redovito orezivati. Dovoljno je svakih nekoliko godina odrezati tanke ili preguste izboje, i to u kasno proljeće, nakon cvatnje. Podnosi i oštar rez.

Planika (Arbutus unedo) Maginja se ne treba orezivati, osim ako je želimo oblikovati, a tada podnosi i oštriji rez.

Slani grm (Atriplex halimus) Pepeljuga se reže u proljeće ako želimo da ostane zbijenog rasta. Ako se uzgaja kao grm ne treba redovito orezivanje.

Aukuba (Aucuba japonica) ili pjegavi lovor ne treba se redovito orezivati, osim ako se uzgaja kao živica, a tada se orezuje u ljeto, ali vrtnim škarama tako da se ne oštete listovi, jer bi posmeđili. Ako raste slobodno, može se podrezati sredinom proljeća.

Žutika (Berberis julianae) većinom zahtijeva vrlo malo orezivanja. Listopadne vrste (B. thunbergii) obično se orezuju u kasnu zimu ili početkom proljeća. Starije listopadne i zimzelene vrste mogu se orezati tako da se izbaci svaka treća grana sve do razine tla.

Ljetni jorgovan (Buddleia davidii) je vrsta koja cvate na vrhu ovogodišnjih grana stoga se treba rezati svake godine kako bi se izbjeglo izduljivanje grana i slaba cvatnja. U malim vrtovima može se svako proljeće prikratiti do razine tla. S orezivanjem treba započeti dok je biljka mlada tako da nikad previše ne odrveni.

Šimšir (Buxus sempervirens) se obično uzgaja kao živica ili oblikovani grm stoga se reže na način da se cijeloj biljci poreže mladi izrast. I stari zapušteni grm može se lako pomladiti sredinom ili krajem proljeća jačom rezidbom škarama ili pilom.

Kalistemon (Callistemon citrinus) ili četkovac ne treba redovito orezivati. Četkasti cvatovi javljaju se na vrhovima najsnažnijih izbojaka, pa bi orezivanje samo škodilo. Samo ako je biljka stara ili pregusta može se izbaciti od jedan do dva cijela izbojka.

Kariopteris (Caryopteris x clandonensis) je dobro orezati svakog proljeća, kada mu treba sve izbojke odrezati 2,5 – 5 cm od tla, čime potičemo cvatnju i uredniji rast.

Kasiji (Cassia x corymbosa) ili argentinskoj senni u proljeće treba odstraniti uvele vrhove izboja, a čim se pojave pupovi, prošlogodišnji izboji mogu se prikratiti na od jedan do dva pupa.

Kalifornijski jorgovan (Ceanothus thyrsiflorus) za poticanje novog rasta treba jače orezivanje, čak dvije trećine svakog novog izboja nakon cvatnje.

Japanska dunja (Chaenomeles japonica) također treba redovito orezivanje, osim ako se uzgaja kao veći grm, kada se samo prorijede preguste grane nakon cvatnje.

Zimski cvijet (Chimonanthus praecox) Mirisni kimonant cvjeta na granama koje se razvijaju ljeti. Orezuje se u rano proljeće tako da mu odrežemo svaku treću stabljiku kako bi se potaknuo novi rast.

Hojzija (Choisya ternata) Meksička cvatuća naranča zahtijeva samo uklanjanje oštećenja nastalih zimi i to u rano proljeće.

Grmoliki slak (Convolvulus cneorum) Srebroliki slak orezuje se u kasno ljeto, kada se prikrati cijelu biljku na trećinu svakog izbojka kako bi se potaknuo rast novih srebrnih listova i bijelih cvjetova sljedeće godine.

Dunjarica (Cotoneaster) može biti listopadna i zimzelena i rasti kao pokrivačica tla ili veliki grm. Orezuju se prevelike biljke i to u kasnu zimu ili u rano proljeće prije listanja, listopadne vrste, a zimzelene sredinom proljeća. Odreže se svaka treća stabljika.

Eskaloniji (Escallonia macrantha) se sredinom ljeta, nakon cvjetanja, odreže svaka treća grana. Neke vrste slabo podnose zimu, pa njih treba orezati u kasno proljeće.

Japanska kurika (Euonymus japonica) se često koristi kao živica i samo se tada često orezuje. Kod šarenolisnih varijeteta treba paziti da ne izbije koji zeleni izbojak jer bi on mogao prevladati, pa ga treba ukloniti.

Forzicija (Forsythia suspensa) cvate na prošlogodišnjim izbojcima, pa je uvijek treba orezivati nakon cvatnje i sredinom proljeća treba ukloniti svaku treću, najstariju granu.

Hibiskus (Hibiscus) Sljezolika ne treba redovito orezivanje, osim ako ponestane prostora. Može se koristiti i kao živica. Na vrlo zaštićenim mjestima može prezimiti i H. rosa sinensis. Njega u proljeće treba jače podrezati.

Hortenziji (Hydrangea) Varijeteti H. macrophylla cvjetne glave treba odrezati u proljeće.Tada treba odrezati i tanke i stare izbojke kako bi se grm prozračio. I H. arborescensvoli odgovara ista metoda. Vrsta Hydrangea paniculata imat će veće cvjetove na jačim stabljikama ako se sredinom proljeća glavne grane odrežu na dva pupa od baze.

Božikovina (Ilex) podnosi rez, pa se može rezati u piramide, kugle i slično, a najbolje ju je orezati u rano proljeće. Šarenolisne vrste katkad potjeraju izboje sa zelenim listovima. Treba ih odmah odrezati na mjestu rasta.

Jasmin (Jasminum) je većinom penjačica, ali kod nas je najomiljeniji zimski jasmin J. nudiflorum, grm koji ima duge opuštene grane. Ne zahtijeva redovito orezivanje, osim ako želimo potaknuti cvatnju, kada u proljeće uklanjamo svaku treću stabljiku.

Lovor (Laurus nobilis) uzgaja se kao slobodno rastući grm, kao stablo, kao živica ili kao strogo oblikovani grm, najčešće u obliku kugle. Trebalo bi ga orezivati dva puta godišnje, sredinom proljeća i sredinom ili krajem ljeta.

Kalina (Ligustrum) se najčešće uzgaja kao živica: listopadna (L. ovalifolium) ili zimzelena (L. japonica) ili u slučaju japanske kaline kao stablo. Ako se uzgaja kao živica treba je rezati dva i više puta na godinu. Kod uzgoja šarenolisnih kalina zeleni izboji režu se ako se pojave.

Kozja krv, orlovi nokti (Lonicera) može rasti kao penjačica, veliki grm (L. purpusii), pokrivačica tla (L. pileata) ili kao živica (L. nitida). Penjačice i grmolike uglavnom ne treba orezivati, ali ako želimo, treba im odrezati svaku treću granu sredinom proljeća kod vrsta koje cvatu zimi, a nakon cvatnje kod onih koje cvatu ljeti. Lonicera koja raste kao živica ili kao oblikovani grm mora se oštro podšišati sredinom proljeća. Niskoj, puzavoj vrsti nove izboje možemo skratiti sredinom proljeća za dvije trećine.

Magnolija (Magnolia) Svejedno jesu li grmovi ili stabla, listopadne ili zimzelene, jedne su od najljepših ukrasa vrta. One se ne moraju orezivati, osim ako treba ukloniti grančice koje se križaju i to treba učiniti zimi.

Povezane vijesti

• Zeleni "zen" vrtovi su ponovno u modi: Idealan bijeg od vrućina i užurbane svakodnenice
• Smanjuje stres i anskioznost, povezuje vas s prirodom i utječe na raspoloženje: Isprobajte - ekoterapiju
• Zelene odluke za 2020: Tri stvari koje biste mogli napraviti u vrtu za spas planeta