NATPISI NA ZIDU
Neki su lijepi, neki grdi; neki su s političkim, a neki s društvenim porukama: Grafiti su puls grada, ali i izdatak za vlasnike i suvlasnike zgrada
(Snimio: Duško Marušić Čiči/Glas Istre)
Kod novoobnovljenih zgrada u Puli odmah ćemo uočiti fasadu, koja dominira cijelom njihovom površinom. Upravo na tom vanjskom, novoožbukanom i obojenom ruhu, svako toliko osvane pokoji grafit; u obliku potpisa, crteža, neke potpuno nejasne poruke ili najobičnije žvrljotine, na što nas je upozorio jedan čitatelj. Neki su ljepši, ali ima i onih oku manje ugodnih.
Na stare smo grafite navikli, a tko šara po novim fasadama, teško je pretpostaviti i nije na nama da otkrivamo. Zato nas je zanimalo prijavljuju li stanovnici Gradu Puli ove uratke. Naime, na nekoliko takvih zgrada uočeno je da su odmah, netom nakon što su završene, već nagrđene grafitima.
Platforma za poruke
- U Odsjeku za zelene politike nisu zaprimljene pritužbe o nagrđivanju fasada grafitima po netom izvršenoj obnovi, odgovaraju iz Grada, tumačeći zašto nisu upoznati s ovim pojavama. Iz toga proizlazi da su sami stanari potiho i promptno rješavali ono što je osvanulo na njihovim zgradama, jer su u međuvremenu neki od grafita već uklonjeni. Znači li to da oni, kao suvlasnici, sami snose trošak te postoji li osiguranje koje takvo nešto može pokriti, tražili smo pojašnjenje. "Pitanja o odgovornosti suvlasnika nad nekretninama propisana je Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. U policama osiguranja koje Grad Pula sklapa za javne zgrade obuhvaćena je nadoknada štete koja može nastati nanošenjem grafita, stoga je detaljnije podatke zasigurno moguće dobiti od osiguravajućih kuća", pojašnjeno nam je.
Grafiti su svakako odraz pulsa grada, države, okruženja, a njima se nerijetko iskazuje i neko nezadovoljstvo, mišljenja je pulski ilustrator Vedran Štimac, koji je odmah u početku rekao da je načelno protiv ispisivanja, posebno nesuvislih žvrljotina na novoobnovljenim zgradama. Međutim, zidovi su zasigurno ‘najbolja’ platforma za slanje društvenih poruka.
- Nezadovoljstvo je generirano lošim životnim standardom, socijalnom nejednakošću ili nečim sličnim, veli on i povezuje paralelu i sa situacijom na stadionima: "I tamo se iskazuje jedna vrsta nezadovoljstva. Na zidovima puno puta osvane i nešto što je nakaradno, ali preko toga možemo ustvrditi da nam je takvo i društvo", smatra Štimac.
Svjestan je da ovakvi "divlji" grafiti predstavljaju ozbiljnu materijalnu štetu za vlasnike i suvlasnike objekta na kojem je tek napravljena nova fasada.
- U to se uloži novac i ljudi žele da im okolina bude lijepa, a nekakvom takvom intervencijom to se naruši. Dolazi li ta intervencija zbog obijesti, lošeg odgoja, problematičnog društva, osjećaja nepripadnosti ili nečeg takvog, motivi mogu biti razni. Mislim da bi ovoj problematici trebalo pristupiti puno kompleksnije, a ne da samo kažemo kako je nešto loše, veli Štimac.
Postoje li određena mjesta u gradu predviđena za ovu vrst izražavanja te jesu li grafiti igdje i u kojem slučaju dopušteni, čini se da je ipak tako.
- Na nekim je fasadama dopušteno raditi, ukoliko se dobije suglasnost vlasnika. Ukoliko je javna fasada, može se dobiti dozvola u dogovoru s nadležnim institucijama, pojašnjava nam pulski ilustrator. Iz Grada kažu da nema posebno definiranih mjesta na kojima je dopušteno oslikavanje grafitima, osim po posebnoj suglasnosti, ukoliko se radi o oslikavanju zgrade, a sve sukladno članku 6. Odluke o komunalnom redu. "Nije dopušteno oslikavanje zidova zgrada i ostalih površina bez prethodne suglasnosti koju izdaje Upravni odjel za urbanizam, investicije i razvojne projekte u suradnji s Upravnim odjelom za kulturu", preciziraju. Naravno, postoji kvaka.
Granice urbane estetike
Podrazumijeva se da sve skupa ima neke granice između urbane estetike; grafita koji imaju "umjetničku vrijednost" i simboličku poruku te nagrđivanja objekata.
- Postoje razlike. Naime, postoje tagovi, potpisivanja, političke poruke, murali, šablone - puno različitih vrsta intervencija na zidovima, opisuje nam Štimac. "Nije samo smisao u ljepoti likovnog izričaja već i u poruci koja se šalje tim oslikavanjem i to je razlog zašto bi oslikavanje ili grafiti trebali biti prethodno odobreni", vele iz Grada koji navode da je postupanje s grafitima definirano u Odluci o komunalnom redu. Štimac cijelu ovu priču rezimira riječima da je protiv uništavanja javne imovine, ali da je stanje u društvu zasigurno okidač takvog ponašanja. Referira se na socijalnu nepravde, ali i loš odgoj.
- Neke političke poruke koje osvanu na zidovima i ja opravdavam, u trenucima kad je nešto konkretno za prozvati. Kao što postoje prosvjedi na ulici, tako se oni mogu događati i na zidu, zaključuje on.
Snažna poruka mira
Vedran Štimac nedavno je, a o tome smo pisali u i našem listu, na zidu Osnovne škole Vidikovac oslikao ogroman mural, devet puta 12 metara, koji predstavlja učenika sa školskom torbom na leđima, planetom Zemljom ispod ruke, a cijelu sliku upotpunila je golubica mira koju šalje Svijetu.
Na svom je Instagramu tada Štimac naveo kako mural predstavlja sadašnje i buduće generacije učenika kozmopolita koji koračaju u prosperitetniju budućnost koja počiva na humanističkim načelima mira, solidarnosti i sloge naroda cijelog svijeta. I ovim muralom pokazalo se kako iscrtavanje zidova, osim što podiže estetiku, može poslati i snažnu poruku.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
