OMILJENO VOĆE

Vodič za sađenje stabalca jabuke zbog kojeg će vas ova voćka višestruko nagraditi

| Autor: Jelena Sedlak
(Foto: Pexels)

(Foto: Pexels)


Stabalcu jabuke treba od oko tri do šest godina da naraste i počne rađati, što će ovisiti o raznim čimbenicima poput vrste jabuke koju ste posadili, stanja tla, klimi i brizi koju posvećujete svom novo posađenom drvetu.

Neke patuljaste vrste mogu početi rađati i prije, dok većim stablima može trebati dulje vremena da sazriju. Treba međutim, znati da iako ova voćna vrsta može početi rađati već za nekoliko godina, ona tek oko svoje desete godine počinje davati pun urod.

Različiti varijeteti različito sazrijevaju do vremena kada počnu rađati, u čemu prednjače patuljaste vrste, dok voćkama standardnih dimenzija za to treba više vremena. Evo nekoliko sorata koje rastu relativno brzo:

Honeycrisp (Hrskava i okusa poput meda) – Ovaj popularni brzorastući varijetet može početi davati prve plodove već tri godine nakon sadnje. Honeycrisp je sorta jabuke razvijena u Centru za hortikulturna istraživanja Minnesota Agricultural Experiment Station na Sveučilištu Minnesota.

Gala – I ova, kod nas vrlo popularna sorta, može rasti vrlo brzo i počinje plodonositi već nakon tri ili četiri godine. Gala je sorta jabuke slatkog, blagog okusa, hrskave, ali ne tvrde teksture i prugastog ili prošaranog narančastog ili crvenkastog izgleda. Podrijetlom je s Novog Zelanda.

Crveni delišes – Vrsta jabuke koja također brzo raste, a prve plodove možete očekivati četiri godine nakon što ste je posadili. Red Delicious, što joj je izvorno ime, vrsta je jabuke crvene kože i slatkog okusa, a prvi put je prepoznata u okrugu Madison, Iowa, 1872. godine. Danas naziv Red Delicious obuhvaća više od 50 kultivara. Ova vrsta jabuke je bila najčešće uzgajana u Sjedinjenim Državama od 1968. do 2018., kada ga je prestigla gala.

Granny Smith – Ova, također popularna, zelena sorta jabuke, poznata je po svom brzom rastu, a prve plodove počinje donositi već nakon tri-četiri godine. Također je poznata kao zelena jabuka ili kisela jabuka. Ova sorta potječe iz Australije, a poznata je od 1868. godine. Ime je dobila po Mariji Ann Smith, koja je uzgojila sortu iz slučajne sadnice. Smatra se da je stablo hibrid Malus sylvestris, europske divlje jabuke, s domaćom jabukom Malus domestica kao oprašivačem.

Važno je napomenuti da će sve ove brzorađajuće sorte biti tako rano rodne samo ako im ispunite sve uvjete koji se tiču plodnosti tla, optimalne klime i primjene zaštitnih i agrotehničkih mjera.

Osim što po novo stabalce jabuke možete otići u rasadnik, jabuke je moguće uzgojiti i iz sjemena, ali to će znatno usporiti vrijeme početka rađanja plodova.

Jabuke se mogu i cijepiti, a voćka na koju su cijepljene odredit će vrijeme početka njihovog rađanja. Cijepljene na patuljastu vrstu, jabuke će brže rasti i ranije plodonosti jer u taj proces mogu usmjeriti više energije. Patuljaste vrste voćaka rastu do visine od 2,5 do 3 m i isto toliko prostora zauzimaju oko stabla, a s rađanjem će započeti već za dvije-tri godine.

Ove vrste rastu sporije od standardnih voćaka, ali uz pravu njegu mogu proizvesti jednako veliku količinu plodova kao i visoka stabla. One rastu samo od oko 30 do 38 cm godišnje. Ako se ispravno orezuju te zadržavaju svoj oblik i veličinu, ostat će zdrave i vrlo rodne.

Ako na svojoj okućnici ove zime poželite posaditi novu jabuku izaberite vrstu kojoj najviše odgovaraju uvjeti ovdašnje klime i tla, broj sati smrzavanja koji su joj potrebni za formiranje rodnih pupova, otpornost prema bolestima te uzmite u obzir veličinu odrasle voćke. Jabuke najbolje napreduju u umjerenom klimatskom području s hladnim zimama i umjereno vrućim ljetom. Za dobar urod treba im 800-1.000 sati zimske temperature ispod 7°C.

1. Izaberite idealnu sortu Za početnike se preporučuju Granny Smith, odlične za kulinarske svrhe, Honeycrisp, zbog odličnog okusa i Jonagold, hibrid jonatanke i zlatnog delišesa. Razvijen je 1943. u Stanici za poljoprivredne pokuse države New York na Fakultetu za poljoprivredu i biološke znanosti Sveučilišta Cornell.

2. Nađite najbolju poziciju Onu koja ima dobro ocjedito tlo i izložena je direktnom suncu veći dio dana. Ovim voćkama treba najmanje 6 sati sunca dnevno. Odredite pH-vrijednost tla, koja ne smije biti kisela. Najbolja je pH-vrijednost od 6,0 do 6,5.

3. Posadite voćku Ovo je u našim uvjetima najbolje učiniti ujesen ili zimu, dok tlo nije još smrznuto. Iskopajte jamu dvostruko veću od korijenove bale i dovoljno duboku da posadite drvo do mjesta gdje je cijepljeno. Vratite zemlju oko korijena i ugazite je te zalijte.

4. Redovito zalijevajte mladu voćku Trebat će je zalijevati prvih nekoliko godina, barem jednom tjedno i to obilno. Po toplom vremenu i češće. Novoposađenom drvetu trebat će voda svakodnevno, osim ako u posljednjih 24 sata nije pala kiša.

5. Pognojite drvo U proljeće, prije početka vegetacije, prihranite drvo kvalitetnim gnojivom. Nemojte preskočiti ovaj korak, jer će o njemu ovisiti budući rast vaše voćke.

6. Orežite voćku U rano proljeće ili pred kraj zime, dok voćka još spava, orežite je. Uklonite sve mrtve ili bolesne grane te oblikujte drvo tako da cijela krošnja bude ravnomijerno osunčana i ima dobar protok zraka. Kako drvo raste, uklonite mu donje grane, što će mu dati bolji oblik, a vjerojatno i odvratiti srne od vašeg voćnjaka.

7. Zaštitite voćku od štetnika i bolesti Ovaj korak je vrlo važan za zdravlje vaše voćke, a možete ga poduzeti ekološkim ili kemijskim sredstvima koja djeluju kao insekticidi i fungicidi. Mnoge štetnike jednako učinkovito možete ukloniti i ručno.

8. Oprašivač Većina sorata jabuka nije samooprašiva, pa bi trebalo posaditi nekoliko različitih sorata koje se mogu međusobno oprašiti.

Trenutačno su najpopularnije sorte jabuka Fuji i Honey Crisp. Fuji je sorta jabuke koju su razvili uzgajivači na istraživačkoj stanici Tohoku Ministarstva poljoprivrede i šumarstva u Fujisakiju, Aomori, Japan, kasnih 1930-ih, a na tržištu je od 1962. godine. Nastala je križanjem dviju američkih jabuka sorte — crveni delišes i stare jabuke Virginia Ralls Janet.

Jabuke su nezaobilazne i u kulinarstvu, a svaka sorta ima neke svoje specifičnosti, no evo samo nekih:

Za pite i pečenje najbolje su jabuke koje zadržavaju svoj oblik prilikom termičke obrade, kao što su zlatni delišes, Baldwin, Cortland i Idared.

Za umake su najbolje slađe vrste jabuka, kojima ne treba dodavati šećer, kao što su gala, Rome Beauty, Stayman i zlatni delišes.

Za sokove su najbolje jabuke koje imaju dobru kombinaciju slatkih i kiselkastih okusa. Najsočnije jabuke ovog okusa su Honey Crisp.

Za zamrzavanje su najbolje zlatni delišes, Rome Beauty, Stayman, Jonatan i Granny Smith.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter