MIROSLAV BERTOŠA

Međunarodni skup u Zagrebu u čast velikom intelektualcu iz Istre: Kolege, prijatelji i ostali znanstvenici o poznatom profesoru

| Autor: Vanesa Begić
(Arhiva Glasa Istre)

(Arhiva Glasa Istre)


Međunarodni znanstveni skup "Miroslav Bertoša i njegovi inovativni doprinosi u historiografiji povodom izlaska knjige ‘Trošenje života’" održat će se u Zagrebu u četvrtak, 18. travnja u knjižnici Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, koji organizira skup uz Odsjek za povijest i Znanstveni zavod te Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije, Mikrohistorijsku radionicu i Jadransku/mediteransku radionicu.

Posljednja knjiga

Professor emeritus Miroslav Bertoša (Beograd, 17. svibnja 1938. – Pula, 24. kolovoza 2023.) jedan je od nekolicine istaknutih hrvatskih povjesničara koji su svojim radom – kako znanstveno-istraživačkim tako i pedagoškim – utjecali na brojne generacije studenata, suradnika i kolega. Posljednja knjiga "Trošenje života. Gdje li je život što ga izgubih živeći?" izašla je postumno u izdanju Hrvatske sveučilišne naklade 2023.

Mikrohistorijska radionica i Jadransko/mediteranska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta u Zagrebu inicirale su održavanje ovoga međunarodnog znanstvenog skupa u dogovoru s prof. dr. sc. Slavenom Bertošom i prof. dr. sc. Mislavom Bertoša, sinom i kćeri pokojnog profesora. Organizaciji se pridružio Odsjek za povijest Fakulteta hrvatskih studija kao mjesto na kojem je Miroslav Bertoša predavao od akademske godine 2003./2004. do 2018./2019.

Imajući na umu brojne moguće sudionike ovog skupa, organizatori su odlučili javnim pozivom potaknuti prijavu i sudjelovanje u radu međunarodnog znanstvenog skupa "Miroslav Bertoša i njegovi inovativni doprinosi u historiografiji". Cilj je propitati i pokušati vrednovati doprinose i mjesto Miroslava Bertoše kao povjesničara u historiografiji u kojoj je stvarao te posebnu pozornost posvetiti njegovoj postumno objavljenoj knjizi.

Slaven Bertoša imat će izlaganje naslovljeno "Knjigograd Miroslava Bertoše očima nasljednika povjesničara", Stjepan Ćosić "Miroslav Bertoša u svjetlu autobiografskih zapisa", Zdenka Janeković-Römer "Miroslav Bertoša: je li življenje doista trošenje?", a Samanta Paronić "Miroslav Bertoša: kultura čitanja i čitateljska strast".

Drago Roksandić izlagat će na temu "Kako čitati Bertošino ‘Trošenje života…?’ Prilog raspravi o autobiografsko-egohistorijskim poveznicama i razdjelnicama". Slijedi izlaganje Marina Manina "Miroslav Bertoša: ‘brzo starenje knjiga o povijesti’ i postojanost rezultata historiografskih istraživanja", zatim će Nevio Šetić imati esej "Miroslav Bertoša: suvremeni hrvatski historiograf iz Istre", Filip Šimetin Šegvić i Nikolina Šimetin Šegvić "Miroslav Bertoša i tradicija francuskih Anala – ponešto o tome", a Isao Koshimura "Kako baštiniti dosege Bertošine knjige Doba nasilja, doba straha?" Suzana Simon govorit će na temu "Sir i crvi i Miroslav Bertoša", Tomislav Galović "Intelektualna relacija Bertoša – Fučić u historiografskom kontekstu", Darko Darovec "Zlikovci i prognanici i Homo sacer", a Ante Bralić "Nacionalne, jezične i urbanističke promjene u Zadru 1947. – 1957.: usporedba s Bertošinom Pulom". Vlatka Vukelić imat će kao temu rad "Poslijeratna Pula kao dio Bertošine egohistorije", Hrvoje Petrić "O Miroslavu Bertoši i ekohistoriji", Marko Jelenić "U potrazi za hrvatskom mikrohistorijom", a Filip Novosel "Miroslav Bertoša i problematika objavljivanja izvora o istočnom Jadranu ranog novog vijeka".

Brigitta Mader govorit će na temu "Zakulisje: družbena omrežja in ‘skrite’ informacije" o kulturni zgodovini Istre in Kvarnerja v arhivskih fondih starih avstrijskih raziskovalnih ustanov za varstvo spomenikov in arheologijo (1850 – 1918)", Klara Buršić-Matijašić "Gradine u temeljima srednjovjekovnih gradova Istre", a Andrea Matošević "Trošenje dlanova (onoliko koliko možemo). Miroslav Bertoša na omladinskim radnim akcijama".

Mirjana Matijević Sokol ima za temu "Nekoliko crtica o Profesoru i istarskoj povijesti", Vladimir Šumanović "Miroslav Bertoša – moj profesor", a uslijedit će zahvala Mislave Bertoša.

Znanstveni put

Miroslav Bertoša svoj znanstveni interes najviše je usmjerio prema Istri u novom vijeku, ali povremeno je zalazio i u starija i novija razdoblja. Glavno područje njegova znanstvenog interesa obuhvaćalo je istraživanje gospodarskih, društvenih, etničkih, migracijskih, kolonizacijskih i kulturno-antropoloških pojava u Istri (prije svega u njezinu mletačkom dijelu) od kraja XV. do kraja XVIII. stoljeća. Njegovo višedesetljetno djelovanje i rad tiču se i proučavanja te kritičkog vrednovanja istarske historiografske baštine. Također se bavio i demografskom poviješću, a u tome je posebnu pozornost posvećivao kretanjima u europskoj povijesnoj znanosti, osobito avangardnim nastojanjima francuske Škole Annales.

Bavio se i temama iz suvremenih promišljanja o problemima razvoja povijesne misli i historiografije općenito te metodologije nastavnog i znanstvenog procesa u povijesti. Od druge polovine 60-ih godina sustavno je istraživao u mnogim arhivskim i drugim fondovima i zbirkama u Hrvatskoj i inozemstvu, napose u Italiji i Francuskoj. Surađivao je i s koparskim krugom slovenskih povjesničara. Radni staž trajao mu je 48 godina, uključujući i predavanja na nizu fakulteta i sveučilišta (Pula, Rijeka, Zadar, Zagreb, Split i Dubrovnik), gdje je naučena znanja i stečena saznanja, napose, pak, znanstvenu osjetljivost prema problemima prošlosti, prenosio mnogim naraštajima hrvatskih studenata povijesti.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini