Svi bi studirali. A tko će raditi?

Iako se u svijetu ponude i potražnje poslova zadnjih godina štošta promijenilo, gotovo uvijek vlada podjednaki interes za iste srednjoškolske programe među kojima prednjače prije svega oni gimnazijski. Dakle, i dalje veliki broj mladih želi nakon završetka srednje škole nastaviti studirati, iako podaci s državne mature pokazuju da su rezultati sve slabiji ili, bolje rečeno, poražavajući.

No, interes za studiranje nakon mature je i dalje vrlo velik. Je li je nastavni program previše zahtjevan, jesu li učenici pod prevelikim stresom zbog silnih obveza pa ne uspijevaju dati najbolje od sebe ili su testovi s mature teži u odnosu na gradivo koje učenici svladavaju tijekom srednjoškolskog obrazovanja, teško je reći. No, očito je da u tom lancu nešto ne štima.

Istina je da nisu svi učenici podjednako motivirani, neki se ne potrude dovoljno, a nisu uvijek ni svi profesori jednako kvalitetni. Teško je generalizirati, no rezultati s mature trebali bi biti donekle indikativni, prikaz znanja jedne generacije. Posebice jer se stalno uvodi nešto novo, reformira, traži. Stalno neke nove kurikularne reforme, štošta je tu u igri.

Jesu li zanimanja u turizmu atraktivna? Odgovor bi mogao glasiti jesu, ali sudeći po popunjenosti smjerova u trgovačko-ugostiteljskim školama, samo neka od njih. Za trgovce ne vlada interes, i to već godinama, iako se sve više promoviraju strukovna zanimanja. Postoji čak i kampanja za odabir takvih zanimanja, promocija i prezentacija poslova koji su itekako važni. Uglavnom, mala plaća te činjenica da danas svatko može raditi kao trgovac zasigurno su razlozi zbog kojih sve manje učenika upisuje ovaj smjer. A kada jednom krene silazna putanja, teško ju je zaustaviti.

Nakon svega što se desilo s Uljanikom, promijenio se i odnos prema određenim zanimanjima, a strukovna zanimanja ni prije toga nisu bila baš najbolje kotirala. To opet stvara istu uzročno-posljedičnu vezu.

Nekad se i nakon završenog gimnazijskog programa moglo raditi, tada su razni uredski poslovi bili vrlo dobro cijenjeni i kotirani, no nakon Šuvarove reforme - ukidanja klasičnih gimnazijskih programa i otvaranjem niza programa koji su u svom nazivu imali riječ suradnik - stvari su se dosta promijenile. Takve su škole, odnosno smjerovi zahtijevali nastavak školovanja te je većina učenika birala nastavak obrazovanja. Nekada se nakon završene ekonomske škole moglo raditi na puno mjesta, a danas uglavnom takva škola služi za nastavak studiranja. Iako je medicinska škola uvijek dobro popunjena, kronično nedostaje medicinskih sestara i tehničara. Je li je tu ključna riječ Irska? Ili svi idu radit nešto drugo? Školuju se za jedno zanimanje, a rade nešto što je isplativije, barem ljeti, a zimi žive od zarađenog.

Ima puno pitanja, i još više odgovora, a jedan od njih može glasiti: (Ni)je u šoldima sve.