Bivši slovenski predsjednik Milan Kučan – koji je neosporno i danas najveći politički autoritet u susjednoj državi – snažno je upozorio aktualne političke elite u Sloveniji i Hrvatskoj da im nedostaje zrelosti i ozbiljnosti u rješavanju međusobnih granično-arbitražnih problema. Milan Kučan je, govoreći na 75. obljetnici bitke kod Kućibrega gdje su sudjelovali borci 43. istarske divizije, talijanskog bataljona "Alma Vivoda", i slovenski partizani s područja Kopra, u žestokom okršaju s njemačkim i talijanskim okupatorima, naglasio da smo u Drugom svjetskom ratu mogli zajedno, da su Hrvatska i Slovenija i u raspadu Jugoslavije zajedno išle u borbu protiv velikosrpske politike Slobodana Miloševića – a danas smo u diplomatskom ratu dok se na granici nalazi žilet žica.

Doista, Kučan je svojim ocjenama najbolje opisao stanje koje vlada između dvije prijateljske postjugoslavenske zemlje čija se zajednička borba za slobodu i samostalnost – i 1941. i 1991. godine – pretvorila u međusobni diplomatski rat i ucjenjivanje ulaskom u Schengen te neke međunarodne organizacije.

Veteran slovenske i ex-jugoslavenske politike, neformalni vođa slovenske ljevice Milan Kučan zapravo je ponovio i mišljenje većine građana koji žive s obje strane granice te smatraju i arbitražni spor i žilet žicu nepotrebnim neugodnostima, ali teško da će njegove riječi utjecati na vlade u Ljubljani i Zagrebu.

Slovenska vlada svojim neprekidnim nastojanjem da se primijeni kompromitirani arbitražni sporazum koji za Deželu i nije najpovoljniji, otvara sve moguće diplomatske ratove što se mogu započeti. Najnoviji je pokušaj da se Hrvatsku ne pusti u prostor Schengena, iako je Europska komisija potvrdila kako za to postoje tehnički uvjeti i na njoj će vlada profesionalnog komičara Marijana Šareca inzistirati baš kao što je prethodna slovenska vlast Mire Cerara uporno postavljala žilet žicu uz hrvatsku granicu.

Zagreb odlukom da niti koraka ne odstupi od svojeg stajališta, ma koliko ono bilo ispravno, riskira da dio zemalja EU-a ipak doživi Hrvatsku kao državu koja ne poštuje međunarodne sporazume. Što će Ljubljana iskoristiti najbolje što može.

Da prostora za dogovor o granici ima – a njime bi se riješili svi problemi i oko Schengena – pokazuju dobra volja Janeza Janše koji kaže kako se s Hrvatskom može postići dogovor oko Savudrijske vale i drugih graničnih prijepora. Janša danas nema utjecaja na slovensku Vladu – a dođe li ponovno u priliku da vodi Vladu – u Zagrebu bi na vlasti mogao biti netko tko nije za kompromis.

U posljednjih dvadeset godina samo se jednom došlo do slovensko-hrvatskog dogovora o graničnom pitanju. Sporazumjeli su se SDP-ov Ivica Račan i liberal Janez Drnovšek – ali dogovor nije otišao dalje od "parafa", jer je miniran s obje strane granice. Da je tada postignut, Hrvatska bi ranije ušla u Europsku uniju, Schengen bi se danas podrazumijevao, a diplomatskog rata ne bi bilo. Hoće li se i kada ponovno "poklopiti zvijezde" da se i u Ljubljani i u Zagrebu pronađu ozbiljni i zreli političari koji će postići dogovor, ne znaju ni astrolozi ni Milan Kučan.

Povezane vijesti

• Država bez petlje
• Nije Pula – Mostar!
• Mižol proračuna za Istru