Političare treba testirati, a ne samo birati

Hrvatski sabor / Dubravko Grakalić

Vijest da je novi slovenski premijer Robert Golob, menadžer koji je na čelo vlade dospio iz javnog sektora, odlučio sve parlamentarne zastupnike svoje Stranke Slobode testirati posebnim testom, osmišljenim u institutu Gallup, doista bi trebala dobiti veću pozornost u Hrvatskoj. Iako smo, što se parlamenta tiče, između dvaju izbora, nije kasno da se i hrvatske zastupnike testira na motivaciju za rad i da se izmjeri njihova angažiranost u poslovima koje bi trebali obavljati.

Preciznije, četrdeset slovenskih parlamentaraca iz Golobove stranke ispunjavalo je test od dvanaest pitanja, kakav se inače koristi u tvrtkama u javnom i privatnom sektoru. Testom se mjere angažiranost zaposlenika i njihova motivacija za rad i on pokazuje analizu vrijednosti testiranih osoba.

Time se, ocjenjuju stručnjaci, ističu pozitivne strane pojedinca i izbjegavaju potencijalni grupni konflikti u grupi. Slovenski parlamentarci, među kojima je bila i predsjednica Državnog zbora Urška Klokočar Zupančić, u sklopu Gallupovog Q12 testa odgovarali su najprije na pitanje: Znate li što se od vas očekuje na radnom mjestu?

Slovenski premijer Robert Golob slične je metode pri odabiru suradnika koristio i dok je vodio energetsko poduzeće GENi. Slovenci se tome i nisu previše začudili, slična testiranja provodio je i pokojni Janez Drnovšek, premijer i predsjednik Slovenije iz redova liberalne stranke koji je nekada radio u bankarskom sektoru.

Hrvatski premijer Andrej Plenković nije, možemo reći nažalost, testirao ni svoje saborske zastupnike, a ni ministre samo s prvim pitanjem: Znate li što trebate raditi? Testove ne provode ni u većim oporbenim strankama, poput SDP-a.

Njihov zastupnik Stjepan Kovač, prema posljednjoj saborskoj statistici iz veljače 2022. godine, za riječ se javio jednom, što je opravdao činjenicom da je bio uhićen od strane USKOK-a prošlog rujna, ali je ubrzo pušten. Ipak, primio je sve zastupničke plaće u tom razdoblju u iznosu od 312 tisuća kuna.

HDZ-ov zastupnik Darko Sobota se za plaće i naknade od 354 tisuće kuna za riječ javio samo pet puta. Imotski gradonačelnik, HDZ-ov Ivica Budalić, po dosadašnjim statistikama javio se za riječ sedam puta, što je porezne obveznike koštalo 53 tisuće kune po javljanju za riječ.

Za ministre ne postoji takva statistika, ali bilo bi zanimljivo vidjeti kako bi oni riješili Q12 test. Što bi, primjerice, ministar obrane Mario Banožić odgovorio na pitanje zna li što mu je posao. Nabavka i opremanje državnog stana ili nabavka i opremanje Hrvatske vojske?

Testiranje političara – koji prođu izborni test na razini parlamentarnih izbora ili postanu kandidati za ministre – svakako bi trebala postati uobičajena praksa i u Hrvatskoj. Jer je očito da mnogi ne znaju što im je posao.