Nova lica crkve

Ilustracija

Inauguracija Milana Zgrablića, porečkog katedralnog župnika, za nasljednika dugovječnog zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića, koji je ujedno i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, znak je novih osvježenja redova u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj. Župnik Zgrablić nije jedino novo lice koje se očekuje u redovima visokog klera, a u mirovinu bi, poput nadbiskupa Puljića, moglo otići još nekoliko vrlo poznatih i utjecajnih svećenika.

Porečki župnik Milan Zgrablić, koji će u lipnju postati nadbiskup koadjutor Zadarske biskupije, da bi krajem godine naslijedio nadbiskupa Puljića po odlasku u mirovinu, dolazi iz Porečko-pulske biskupije koja, primjerice, također nema svog prvog svećenika nakon što je monsinjor Dražen Kutleša "preseljen" na poziciju splitsko-makarskog nadbiskupa koadjutora, s koje administrira i svoju bivšu biskupiju. Tako bi se tijekom ove godine moglo dogoditi – crkveni izvori tajanstveni su o toj temi – da bi i istarska crkva dobije, nakon Dražena Kutleše, novog biskupa.

U Dubrovniku je od prošle godine biskup Roko Glasnović koji je došao iz Šibenika i također se smatra važnom porukom Vatikana koji ne promiče svećenike iz iste (nad)biskupije nego ih aktivira iz cijele zemlje. U mirovinu se sprema i požeški biskup Anton Škvorčević. On će u svibnju 2022. ponuditi papi Franji svoj mandat, pa se i tu očekuje novo lice.

Mirovinskoj dobi za svećenike od 75. godina starosti primiču se i riječki nadbiskup Ivan Devčić koji je dobio nasljednika, nadbiskupa-koadjutora Matu Uzinića. i zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. Bozanić će ove godine navršiti 73. godine i ne bi bilo neobično imenovanje zagrebačkog nadbiskupa-koadjutora, nasljednika, dvije godine prije umirovljenja. To je, napokon, bila i praksa u riječkoj nadbiskupiji.

Smjena generacija na vrhu Katoličke crkve – od Pule do Zadra, Splita, Dubrovnika i Zagreba – pokazat će kako papa Franjo i vatikanski krugovi zamišljaju vođenje hrvatskih vjernika u desetljećima koja dolaze. Na sceni više nema – uz sve tiši glas sisačkog biskupa Vlade Košića – biskupa i nadbiskupa koji promiču političke stavove i podržavaju političke stranke desnice. U crkvenim krugovima čuje se kako su novi čelnici pojedinih biskupa posvećeni pastoralnom radu, ne politiziraju javne istupe i umjerenih su stajališta o većini tema koje su crkvi oduvijek trn u oku. Neki od njih pomirljivo govore o migrantima, LGBT zajednici i pobačaju, iako su jasni kanoni kojih se moraju pridržavati.

Nova lica crkve u Hrvata ne će doprinijeti ni novim tenzijama s državnom vlašću, kakvih je bilo u prošlosti zbog povrata crkvene imovine. Vatikan i Kaptol biraju biskupe i nadbiskupe koji ne provociraju javnost jeftinim politikanstvom nego služe svojoj pastvi u sredinama gdje ih crkveni vrh pošalje.