Istarski branitelji Hrvatske

Intenzivni radovi na uređenju vojarne Hrvatski branitelji Istre na prostorima nekadašnjeg vojnog uzletišta u Valturi – koje je potvrdilo i samo Ministarstvo obrane informirajući da će tamo biti sjedište pričuvne četvrte pješačke pukovnije HV, središnjica za dronove i opslužništvo Zapovjedništva za potporu koje se sada nalazi u luci Vargarola – trebali bi završiti do listopada kada će Istra ponovno dobiti značajniju vojnu bazu. Sam naziv nove vojarne u Valturi koji je najavio ministar obrane Damir Krstičević – Hrvatski branitelji Istre – već je izazvao reakcije u Istri, pa i među čitateljima našeg lista.

Nisu rijetki oni koji smatraju taj naziv pogrešnim, jer hrvatski branitelji nisu branili Istru u kojoj nije bilo ratnih operacije tijekom domovinskog rata, ali su istarski branitelji, s golemim odazivom na mobilizaciju, branili napadnute dijelove Hrvatske. Možda bi točniji naziv nove vojarne kojom se postrojbe Hrvatske vojske na velika vrata i uz prigodnu pompu vraćaju u županiju točnije glasio "Istarski branitelji Hrvatske" ili "Hrvatski branitelji iz Istre". Naziv bi mogao glasiti i "Vojarna istarskih brigada Hrvatske vojske". I on bi možda bio najprecizniji ako se pri imenovanju nove vojne baze na starom aerodromu JNA misli na sudjelovanje Istrijana u ratu za slobodu Hrvatske. Zlonamjerno gledajući, naziv Hrvatski branitelji Istre može se protumačiti i kao da se danas Istra od nekoga brani te kako to čine hrvatski branitelji. Ili možda da su u ratu sudjelovali samo etnički Hrvati, a ne i pripadnici nacionalnih manjina.

U ratu za slobodu između 1991. i 1995. godine iz Istarske županije su na bojišnice širom Hrvatske otišle dvije brigade Hrvatske vojske. To su 119. brigada Zbora narodne garde koja je osnovana u rujnu 1991. godine te 154. brigada HV osnovana u prosincu 1991., koja je 1994. godine postala 154. domobranska pukovnija. Obje postrojbe sudjelovale su borbama širom Hrvatske – na ličkom, dubrovačkom i slavonskom bojištu kao i u operaciji Oluja. Odaziv na mobilizaciju u Istri bio je najveći u Hrvatskoj – gotovo sto posto – a u tome je županija izjednačena s Rijekom i mjesto Baćina pored Ploča.

Vrlo su zanimljivi i podaci o Prvoj domobranskoj bojni Pula osnovanoj u travnju 1992.godine, koje je svojedobno objavio magazin Vojna povijest, a borila se u Lici. Struktura te jedinice poklapa se sa s popisom stanovništva općine Pula 1991. godine: među 321 pripadnikom bojne bilo je Hrvata 268, Albanaca 1, Bošnjaka 14, Crnogoraca 3, Čeha 1, Židova 1, Mađara 1, Slovenaca 4, Srba 13 te 15 Talijana.

Ta statistika vjerno govori o istarskim braniteljima u Domovinskom ratu –pa nije neobično da ih predloženi naziv nove vojarne, koja se danas intenzivno uređuje, pomalo smeta.