KOMENTAR

Apstinencija Puljana je sve rekla: Referendum je bio obmana, i to je sada jasno

Prva velika obmana bila je da je ovo "građanski referendum", jer on je od prvog dana zapravo politička farsa u režiji stranke Možemo. Ima ih još najmanje devet

| Autor: Ivor BALEN
Mjesto na kojem će se graditi hotel udaljeno je od šetnice i mora preko 100 metara (snimio Milivoj MIJOŠEK)

Mjesto na kojem će se graditi hotel udaljeno je od šetnice i mora preko 100 metara (snimio Milivoj MIJOŠEK)


Pojedinci su zamjerili Glasu Istre što u nedjelju na naslovnici nismo najavili da se u Puli održava referendum. Ali Glas Istre se odlučio na takav, pomalo kontraverzan potez, zato što smatramo da je ovaj referendum bio jedna velika obmana, što je na koncu potvrdilo skoro 80 posto Puljana koji na njega nisu izašli. Rezultat referenduma pritom je nevažan, jer je sasvim jasno da zagovornici hotela na biračka mjesta uglavnom nisu izašli, jednako kao što nisu izašli ni stvarni pobjednici ovog referenduma - a to su oni kojima je svejedno i koji nisu željeli sudjelovati u tom cirkusu.

Zašto mislimo da je referendum bio obmana? Zato što su se protivnici tog projekta od prvog dana služili lažima i/ili poluistinama. Drugim riječima - obmanama. U nastavku ćemo izložiti deset velikih obmana protivnika referenduma, premda ih ima vjerojatno i više.  

Deset obmana

1) Prva velika obmana bila je da je ovo "građanski referendum", jer on je od prvog dana zapravo politička farsa u režiji stranke Možemo. Oni su ti koji su došli s idejom referenduma, oni su sudjelovali u osnivanju Inicijative za referendum, oni su na sjednicu Gradskog vijeća doveli članice Inicijative, oni se već mjesecima žestoko protive gradnji hotela, oni su pomagali u prikupljanju potpisa, njihovi članovi šetaju po gradu u majicama Inicijative a njihova predsjednica Dušica Radojčić osobno je vozila kutiju s potpisima u Zagreb. U trenutku kada su članovi stranke Možemo shvatili da tisuće Puljana nikad neće potpise za referendum dati njima, cijelu priču su prebacili na navodnu građansku inicijativu.

Da je referendum zapravo politička priča priznao je, premda nesvjesno, i predvodnik Inicijative Aleksej Orel, koji je u nekoliko navrata istaknuo da "druga strana" za njih nije investitor, nego Grad Pula. Pa ako je druga strana Inicijativi za referendum politički izabrana gradska vlast, što je onda Inicijativa za referendum nego politički projekt? Ovo nesvjesno razotkrivanje Orel je ispalio u želji da još jednom prikaže protivnike hotela kao "sve građane Pule", kao da zagovornici hotela i oni kojima je svejedno, a koji su se na koncu pokazali kao ogromna većina (nešto manje od 80 posto) - nisu građani nego čimpanze ili aligatori. Glas Istre je prvi još odavno prozreo ovu perfidnu političku igru i zato smo se prema njoj odgovarajuće i postavili, za razliku od nekih koji su, svjesno ili nesvjesno, progutali udicu stranke Možemo kao glavoči.

2) Druga velika obmana je poruka koja se stalno slala Puljanima - da će hotel na određeni način "ubiti" Lungomare. Treba imati u vidu da većina građana nije detaljno upućena u društvena zbivanja i mnogi takvim tvrdnjama apriori vjeruju. Svjesni toga, protivnici hotela na čelu s Inicijativom perfidno su strašili svoje susjede i sugrađane nastojeći se prikazati kao borci za opstanak cijelog jednog dijela grada! Prilično je, naime, pogodna situacija kada si pripišete takvu ulogu.

Apeli investitora da to nije tako i da će svaki milimetar Lungomarea ostati netaknut bili su uzaludni pored galame koju su producirali protivnici projekta. Totalni je apsurd da je hotel predviđen na kamenolomu i starim sportskim terenima, čiju bi sanaciju svatko razuman poželio, pogotovo ako je ljubitelj prirode. Ali, protivnici hotela tu poruku jednostavno nisu željeli čuti, pa čak ni onda kada je najavljena izgradnja parka uz hotel otvorenog za sve, čime će se broj stabala na Lungomareu zapravo povećati, a ne smanjiti.

3) Treća velika obmana je tvrdnja da će se graditi beach barovi u šumi i lift koji povezuje hotel i plažu. Oni naime jesu predviđeni UPU-om, ali nisu predviđeni projektom. Naravno da postoji mogućnost da se izgrade kasnije, ali to sa samim hotelom u ovom trenutku nema veze. Ako je baš željela spriječiti izgradnju beach barova u šumici i lift, zašto Inicijativa za referendum nije osmislila izmjene UPU-a na način da se oni izbace, a hotel zadrži? Takav UPU vjerojatno bi glatko prošao na Vijeću i riješili bismo cijeli ovaj cirkus elegantno, svojevrsnim "neriješenim rezultatom". Ali takvo, konstruktivno razmišljanje i kompromisi, nisu u genetici Inicijative za Lungomare, odnosno stranke Možemo (jer to je manje više istoznačnica).

4) Četvrta velika obmana je tvrdnja da će hotel koncesionirati plažu na Valkanama, što je također gledanje u kristalnu kuglu. Hoće li plaža ići u koncesiju ili neće, koji će biti uvjeti mogućeg koncesioniranja i tko će tu koncesiju na koncu dobiti - u ovom trenutku je apsolutno nepoznato.

5) Peta velika obmana je insinuacija da su investitori stekli zemljište na Lungomareu nelegalno, što je s jedne strane kazneno djelo klevete, a s druge totalna fantazija utemeljena na kompliciranoj pravnoj povijesti tog dijela grada, koju su protivnici hotela maliciozno "razriješili" kao kršenje zakona, premda se o tom pitanju ne vodi nikakav sudski postupak. Usput, investitore su prikazali kao kriminalce, s jednim jedinim ciljem - da nahuškaju građane na njih.    

6) Šesta velika obmana su insinuacije da je investitor ovog ljeta palio šumu Lungomare, valjda s ciljem da mu se onda na tim spaljenim područjima omogući izgradnja. Ovu potpuno suludu tezu plasirali su protivnici hotela i njima skloni mediji, premda nikad nije postojao niti jedan promil dokaza da bi to bilo tako. Da nisu odustali od teze, protivnici hotela pokazali su i nekoliko dana prije referenduma, kada su na Valkane došli s priborom za paljenje požara i kad ih je uhitila policija pod sumnjom da su došli paliti.

7) Sedma velika obmana je zagrađivanje dijelova Lungomarea trakom s natpisom "private", opet s ciljem da se lažno prikaže kako je to učinio investitor i da se građane nahuška na njega.

8) Osma velika obmana je tvrdnja da rezultati referenduma mogu utjecati na gradnju hotela, iako je Ministarstvo prostornog uređenja jesno i nedvosmisleno, i to u najmanje dva navrata, poručilo da propisi ne mogu djelovati unatrag i da će se na dozvole za hotel (zahtjeve za koje je tvrtka Hotel Valkane već podnijela) primjenjivati aktualni UPU koji je na snazi.

9) Deveta velika obmana je tvrdnja da je Glas Istre lagao javnost kada je prenio da je Ministarstvo pravosuđa potvrdilo mišljenje Ministarstva prostornog uređenja. Ministarstvo pravosuđa je u svom dopisu izričito navelo da do eventualne promjene prostorno planskih propisa na snazi ostaju postojeći propisi, čime je, opet sasvim jasno i nedvosmisleno, potvrdilo mišljenje Ministarstva prostornog uređenja da se na dozvole za hotel odnosi postojeći, a ne neki budući UPU. Ali potpuno lažnom interpretacijom tog dopisa Ministarstva pravosuđa Inicijativa je htjela još jednom napraviti ono što radi najbolje - nahuškati građane - ovaj put na Glas Istre.

10) I na koncu, deseta obmana je usporedba hotela Valkane i nikad realiziranog golfa na Srđu u Dubrovniku. Naime, dok se na Valkanama predviđa samo hotel sa 180 soba, na Srđu su bila planirana tri golf terena, više tisuća smještajnih jedinica i više stotina samostalnih vila! Nadalje, dok je golf na Srđu bio predviđen usred netaknute prirode, hotel Valkane zamišljen je na već odavno devastiranom komadu Lungomarea koji vapi za revitalizacijom. I na koncu, kada je već riječ o golfu na Srđu, dodajmo da Republici Hrvatskoj zbog propasti tog projekta prijeti odšteta koja se po nekim tvrdnjama procjenjuje na čak pola milijarde eura! Ali o tome, naravno, pulski protivnici hotela ne govore.

Embargo na cirkus

Nakon svega ovoga valjda je jasno zašto Glas Istre na koncu više nije želio držati ljestve prijetvornoj Inicijativi za referendum i otvarati joj medijski prostor za daljnje širenje obmana. Uostalom, jedna od obmana bila je i ta da Glas Istre ne prati rad Inicijative, što je notorna laž jer smo proteklih mjeseci, od početka skupljanja potpisa za referendum na dalje, prisustvovali manje-više svakom njihovom javnom istupu i izvještavali o njemu u tiskanom izdanju i na portalu, i to nerijetko na znatno većem prostoru od onog koji su zaslužili. Jedina pressica na koju nismo došli bila je ona dan prije referenduma, u subotu kod Zlatnih vrata. Kakva je to bila pressica i kakva je to Inicijativa, najbolje dočarava scena s Portarate kada je riječ uzeo jedan njihov član (ili simpatizer) koji je nizao nesuvisle optužbe i insinuacije, pa ga je na koncu Orel zamolio da završi.

Iskreno, kada se sada osvrnemo na kampanju za referendum, žao nam je da svojevrsni embargo na taj cirkus nismo stavili i ranije. A da je riječ o cirkusu, to je mišljenje čak i nekih koji su simpatizeri referenduma, poput Facebook profila Crna strana Pule. Ako je i taj osvjedočeni kritičar Glasa Istre shvatio da je riječ o cirkusu, onda je to bio cirkus na kvadrat.

Proteklih mjeseci na društvenim mrežama često se provlačila i teza da ova novina nije glas Istre zato što, prema mišljenjima nekih, ne pomaže aktivno građanima koji se protive hotelu, ne zagovara njihova stajališta i ne promovira referendum. Ali ponovimo još jednom, naš je stav da je ovaj referendum bio politička podvala stranke Možemo i mi smo ga tako tretirali. U takvom razmišljanju nismo usamljeni, više istarskih medija i gotovo sve stranke dijele slične stavove, ali uglavnom nisu željeli sudjelovati u primitivnoj javnoj raspravi u kojoj su se olako lijepile etikete neprijatelja Pule i plaćenika kapitala, premda su se neprijateljima ovoga grada, svjesno ili nesvjesno, pokazali upravo oni koji te etikete lijepe. Da je referendum politička podvala koju je trebalo ignorirati, krunski dokaz dali su na koncu i sami Puljani, koji su jučer u velikoj većini ostali doma. Nama pak ostaje satisfakcija da smo usprkos uvredama i kritikama bučne manjine ostali vjerni jedinoj "politici" koju zagovaramo i jedinoj agendi koja nas zanima - a to je bolja budućnost ovoga grada i ove regije.  

Stoga na kraju ove balade možemo ponosno reći da je Glas Istre itekako glas Istre, ali one uljuđene, razumne i pametne Istre, Istre koja gleda naprijed, a ne natrag, koja može, želi i zna razdijeliti dobre od loših namjera, razvoj od stagnacije i istinu od laži. Istre koja je konstruktivna, a ne destruktivna, koja se ne boji budućnosti, i koja je i postala najrazvijeniji dio Hrvatske zato što je takva.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater