Europska komisija objavila je da hrvatsko gospodarstvo ove godine neće rasti 2,6, nego 3,3 posto. To znači da bi Hrvatska na kraju ove godine trebala zabilježiti drugi najveći gospodarski rast od svih članica EU-a. Bolja od nas trebala bi biti samo Malta, čija će ekonomija tijekom ove godine narasti na gotovo kineskih 4,6 posto. Ove je procjene ekipa Ursule von der Leyen navela u svojoj proljetnoj ekonomskoj prognozi. Bruxelles smatra da ćemo i u 2025. rasti više nego što smo očekivali – 2,9, a ne 2,8 posto. Tu je skok nešto manji zbog toga jer se predviđa da će te godine plaće u privatnom i državnom sektoru rasti sporije nego ove. U ovom trenutku u Hrvatskoj radi čak oko 1,6 milijuna ljudi, što je rekordna brojka. S druge pak strane broj nezaposlenih je spao na samo oko 100.000, što je također rekord. Ako se ovaj drugi rezultat može tumačiti i time što je u zadnjih desetak godina puno ljudi otišlo u inozemstvo koristiti otvoreno tržište rada EU-a, brojka da sada imamo više zaposlenih no ikad govori o tome da se stanje domaćega gospodarstva znatno popravilo. Vlada je svojim mjerama tijekom korone i nakon početka rata u Ukrajini osigurala bitan poguranac cijelom gospodarstvu koje ne samo da je ostalo na nogama, nego i dalje raste.

Naravno, ima tu još uvijek nekih skrivenih mina. Jedan od osnovnih uzroka prethodnih posrtanja hrvatskog gospodarstva bila je prejaka kuna. Takav je tečaj, uveden još sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća, poticao trgovinu i uvoz, a praktički penalizirao svaki pokušaj proizvodnje i izvoza. U to su se doba formirale trgovačke megatvrtke od kojih neke još uvijek imaju veliku težinu u domaćem gospodarstvu. Oni pametniji i vještiji među vlasnicima trgovačkih tvrtki s godinama su preuzimali ili osnivali proizvodne tvrtke, posebno u prehrambenoj industriji. Ali dugi niz godina, može se govoriti i o desetljećima, u Hrvatskoj se puno više isplatilo trgovati, a puno manje raditi. U dobroj mjeri situacija je i dalje takva. Međutim, uvjeti u domaćoj ekonomiji se ipak mijenjaju, a pojavio se izvjestan broj, istina još uvijek premali, privatnih tvrtki koje su svoje proizvode uspjele plasirati na europsko i svjetsko tržište. Napredak je ovdje vidljiv, ali dosta spor. Nasljeđe ekonomskog modela koji je tako dugo bio dominantan u Hrvatskoj ne može samo tako lako oslabjeti, a kamoli nestati.

Sada je na Vladi da svojim mjerama i stvaranjem preduvjeta da Hrvatska dobije fleksibilno i dinamično gospodarstvo, iskoristi i ovaj predah koji su, među ostalim, osigurale i milijarde eura iz europskih fondova. Aktualni rast BDP-a u najvećoj se mjeri zasniva baš na europskim fondovima kombiniranim s rastom domaće potrošnje. Novac iz fondova, istina, neće potpuno presušiti niti u sljedećem razdoblju, ali će se početi smanjivati. U najvećoj mjeri on je utrošen na izgradnju infrastrukture i obnovu. Sada je vrijeme da se privuku nove domaće i strane investicije koje bi oplemenile sve ovo što je zadnjih godina napravljeno europskim novcem.

Hrvatska je mala zemlja. I koliko je to na puno područja nedostatak, posebno kada je riječ o vanjskoj politici i nekim drugim stvarima, toliko može biti prednost kada je riječ o gospodarstvu. Nekoliko dobrih i odlučnih poteza, sređivanje i unapređivanje strukture države može napraviti čuda. Hrvatska se već godinu i pol nalazi u zaista ekskluzivnom društvu zemalja koje su istovremeno članice eurozone i Schengena. To, kao i samo članstvo u EU-u, zaista otvara prostor da Hrvatska postane normalna i ekonomski napredna europska država.

Dobre prognoze EU-a jako su dobrodošle u ovim gadnim vremenima kada je u pitanju ta nesretna geopolitika. Ratovi u Palestini i Ukrajini, ako dođe do njihove eskalacije, zaista bi mogli naštetiti i puno jačim ekonomijama i državama nego što je Hrvatska. Tu su stvari potpuno izvan naše moći. Možemo se samo nadati da će nas tu sreća konačno pomaziti. Da će se stvari nekako riješiti. A za ostatak ćemo se morati sami pobrinuti. Vlada je složena i sve upućuje da bi mogla biti stabilna. Sljedeće četiri godine bit će odlučne u nastojanjima Hrvatske da podigne svoju ekonomiju na višu razinu. Velika je prilika pred Hrvatskom koja se ne smije propustiti.

Povezane vijesti

• Protestni "mali" izbori
• Zločin s ukorom
• BILJEŠKA IZ GRADSKE SVAKODNEVNICE: Posao i strast