Piše Damir Cupać

Makroekonomski optimizam

Damir Cupać / Ilustracija (Snimio: Vedran Karuza / Foto: Pixabay)

Damir Cupać / Ilustracija (Snimio: Vedran Karuza / Foto: Pixabay)


Dok hrvatski građani čekaju konstituiranje Hrvatskog sabora i objavu mandatara Andreja Plenkovića koliko će njegova treća vlada imati resora i tko će biti ministri, život se nastavlja. Politička bitka je vjerojatno završena, barem ona parlamentarna, očekuju nas europski izbori i na kraju godine predsjednički izbori, kada će se okončati superizborna 2024. godina. Kada su politički procesi u pitanju, puno je emocija i strasti, ali valja ocijeniti da je Hrvatska s vrlo dobrim prošla još jedan demokratski ispit. Na kraju su sve stranke prihvatile rezultate parlamentarnih izbora takve kakvi jesu, nekome je pravo, nekome je krivo, ali činjenica je da nitko od političkih aktera nije osporio izborni proces. Ono što sada očekuje novu vladu je borba za bolji standard građana i zaustavljanje negativnih demografskih trendova.

Pozicija, ovaj put HDZ i Domovinski pokret, pričat će o gospodarskim uspjesima, a opozicija upozoravati da Hrvatskoj ne ide dobro. To je uobičajeni obrazac, a istina će biti negdje u sredini. Valja se nadati da nova vlada neće demagoški pristupati osnaživanju standarda hrvatskih građana i zaustavljanju demografske katastrofe. Bez ikakve dvojbe demagogija će biti osnivanje novog resora i raznih agencija, a bez stvarnih poteza kojim će se negativni trendovi zaustaviti. Iskustvo nas je naučilo da nitko ne odlazi ako mu je negdje dobro, nitko ne ostavlja rodnu grudu ako ima dovoljno sredstava za normalan život. Ako može računati na radno mjesto, na pristojnu plaću i na pristojan krov nad glavom bez da riskira dužničko ropstvo, svoje i svoje djece. Temelji za to postoje, o čemu svjedoče makroekonomski pokazatelji. Ipak, jedno su makroekonomski pokazatelji koji su stvarno dobri, a drugo je svakodnevni život građana koji sve teže žive.

Kada je riječ o kreditnom rejtingu, Hrvatska se davno maknula s dna i iz kategorije smeće. Analize pokazuju da hrvatski gospodarski rast ubrzava i trebao bi biti veći čak i od optimističnih procjena. Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić izračunao je da je u prvom kvartalu rast BDP-a 4,7 posto. To se može zahvaliti prije svega rastu osobne potrošnje i javnim građevinskim projektima financiranim europskim sredstvima. Očito je da su povišice u javnom i privatnom sektoru utjecale na to da građani mogu bolje živjeti, odnosno više trošiti jer im na račune sjedaju veće plaće. Naizgled, sve je u redu i hrvatski građani trebali bi biti u potpunosti zadovoljni kada je riječ o makroekonomskim pokazateljima koji jamče svijetlu perspektivu. Koja je još svjetlija kada se zna da nas, prema preliminarnim pokazateljima, očekuje još jedna uspješna turistička sezona. I koja je jamstvo da ćemo do kraja 2024. superizborne godine još jednom bilježiti rekordne turističke rezultate i brojiti koliko se novca slilo u državnu blagajnu. Iz koje će se onda kupovati socijalni mir povećanjem plaća u javnom sektoru, povećanjem mirovina. Što će onda utjecati i na privatni sektor, ako želi biti konukrentan. Da bi takva perspektiva bila realna, neophodno je zauzdati inflaciju koja poništava sve napore poslodavaca, bili oni država ili privatni poduzetnici. Država je spriječila inflatorni udar kada je riječ o cijeni energenata, ali je u potpunosti zakazala kada je riječ o cijeni hrane i usluga. Promjene cijena na gore ne bilježe se više na tromjesečnoj razini, već sve poskupljuje na mjesečnoj razini. Ma koliko se radovali uspješnoj turističkoj sezoni, od nje strahuju svi oni koji ne žive od turizma, s obzirom na to da su poskupljenja zbog turističkog harača nad stranim gostom uobičajena svake godine. I onda te cijene moraju plaćati svi građani.

Ako je vjerovati analitici Hrvatske udruge poslodavaca, očekuje se pad stope inflacije na ljeto ispod 2,5 posto. U HUP-u su optimistični jer vjeruju da će pasti cijene hrane nakon dobre žetve, zabilježen je i pad cijena industrijskih dobara i energenata, kao i niža uvozna inflacija. Sve bi to trebalo rezultirati prosječnom stopom inflacije od 3,5 posto. Optimizmu tu nije kraj jer sve ukazuje da će hrvatski kreditni rejting iskoračiti na »A« razinu. Da nije sve tako bajkovito, svjedoče podaci o industrijskoj proizvodnji koja bilježi snažan pad.

Kada se sve zbroji i oduzme, nova vlada imat će solidne makroekonomske temelje za rad, a hoće li se na temelje nadograditi zaustavljanje negativnih trendova koji priječe većini građana da se raduju makroekonomskom optimizmu, vidjet ćemo.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of