Schengen na naplatnim kućicama

Granični prijelaz Kaštel-Dragonja (Arhiva) / Dubravko Grakalić

Na samo novo ljeto 2023. godine, odmah iza ponoći 1. siječnja, najugledniji hrvatski ministri Davor Božinović i Gordan Grlić Radman podigli su rampe na granicama sa Slovenijom i Mađarskom. Ušli smo u Schengen, nema više granica, turisti će od sada juriti punom snagom trošiti eure na Jadranu i promet prema najturističkijim destinacijama će se ubrzati. Naprosto, neće biti stajanja do potrebitog hotela, pansiona ili kampa, jahtaške oaze ili luke za otoke, toliko će hrvatski turizam profitirati od Schengena koji nam je omogućila Vlada na čelu sa samim premijerom Andrejom Plenkovićem.

Četiri dana kasnije, iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture poručeno je da novi način naplate cestarine na hrvatskim cestama kreće od 2025. godine. Možda će se, ako se sve posreći i ako se donese odluka što se uopće želi, naplatne kućice ukinuti 1. siječnja 2024. godine.

Čini li vam se to povezano? Možda da, prisjetimo li se da golema većina stranih turista i putnika ide autocestama A1 i A3, odnosno cestom Macelj – Zagreb, preko tunela Učka i svih drugih prometnica gdje su naplatne kućice još u funkciji. A možda i ne, ako ne putujete ili se vozite starim državnim cestama, recimo preko Delnica i oko Rijeke pa na vrh Učke, gdje naplatnih kućica nema.

Za većinu turista to znači da neće čekati na Dragonji i Kaštelu, Bregani i Macelju, nego u Lučkom, na Demerju ili iza Bajakova, na naplatnim kućicama nekoliko kilometara dalje. Možda čekanje neće biti tako dugotrajno, sada im više ne trebaju kune, plaća se i kreditnim karticama, ali treba stati i platiti.

Novi sustav naplate cestarine najavljen je još 2016. godine, što je tada naišlo na snažan otpor cestarskom sindikata. Bojali su se, opravdano, masovnih otkaza na kućicama od Rugvice do Dugobaba, ali ništa se nije dogodilo. Nakon toga, novi sustav trebao je zaživjeti 2022. godine – što je samo Ministarstvo objavilo 2019. godine – ali rezultat je bio jednak.

Danas se govori da bi posljednja godina za elektroničke vinjete – koje bi trebale zamijeniti naplatne kućice, a prodavale bi se i online – mogla biti 2025., možda i 2024., te da je osigurano 500 milijuna kuna iz Nacionalnog plana obnove i oporavka. U međuvremenu ćemo imati "Schengen" na naplatnim kućicama.

Usporedbe radi, susjedna Slovenija je svoje klasične vinjete – oni su oduvijek bili štedljivi pa naplatne kućice nisu ni postavljali – zamijenila elektronskim tijekom prošle godine. Rade vrlo jednostavno – korisnik plati online, upiše broj automobilskih tablica, a nadziru ga kamere duž autocesta. Ako nije platio, slijedi masna kazna.

Kako će biti u Hrvatskoj, tek će se vidjeti. Potom slijedi postupak javne nabave, koji zna potrajati i mjesecima, a onda implementacija sustava. Pa kad bude. Turisti koje kamere državne televizije anketiraju na Lučkom kod Zagreba obično kažu da im čekanje nije problem "jer su na odmoru". Na odmoru je i usklađenost hrvatske države. S jedne strane, rampe se dižu, s druge se spuštaju.