Hej Istrijani, još ste živi!

Ilustracija / Dubravko Grakalić

Državni zavod za statistiku napokon je potvrdio ono što smo znali već na dan objave prvih rezultata popisa stanovništva. Tada je objavljeno kako je u Istarskoj županiji, među 195.237 stanovnika, njih oko pet posto kao narodnost prijavilo svoju regionalnu pripadnost. Iako nije bilo posve sigurno radi li se baš o Istranima ili Istrijanima - kako vam drago - sada je potvrđeno da nije riječ o, primjerice, Istrorumunjima, nego da se 5,14 posto stanovnika poluotoka izjašnjava istarskim identitetom.

Riječ je o 10.038 osoba, što je važan podatak ako znamo da u Hrvatskoj žive samo 782 Dalmatinca ili 243 Zagorca, regionalaca koji su također iznimno ponosni na svoj zavičaj.

Istrana/Istrijana je, zapravo, razmjerno mnogo s obzirom da je županija između 2011. i 2021. ostala bez deset tisuća stanovnika. Za razliku od popisa stanovništva 2011. godine, prošle se godine nije vodila ni kampanja "Ja sam Istrijan" koju je organizirala mladež IDS-a, a nije bilo ni "istarskih putovnica".

Ali, zato ima Istrijana, još su živi i predstavljaju najveću regionalnu narodnost u Hrvatskoj. Naravno, drugih narodnosti ima više, ali nisu regionalci: Srba (123 tisuća), Bošnjaka (24 tisuće), Roma i Talijana (po 13 tisuća), dok je Mađara otprilike jednak broj.

Zanimljivo je kako su se na popisu pojavili i - Jugoslaveni. Na području čitave Hrvatske ima ih 942 i svrstani su u rubriku narodnosti, iako se neki od njih svako smatraju narodom. Koji je izumro zajedno s bivšom državom, SFRJ, ali teško i s kasnijim "SR Jugoslavijama" Dobrice Ćosića i Slobodana Miloševića. Iznimno mali broj Jugoslavena svakako će umiriti jugobojaznu hrvatsku desnicu koja u njima vidi najveće zlo na svijetu, ali neće smanjiti jugonostalgiju koju mnogi osjećaju jer su bili mladi, ali i zbog bolje kupovne moći i prilike za uživanje u besplatnom zdravstvu, školstvu, visokoj zaposlenosti - da se o besplatnim društvenim stanovima i ne govori.

Današnji Istrani/Istrijani regionalno su se opredijelili iz drugih razloga. Istra je danas multikulturna sredina, ukidanjem granica postala je prava euroregija spajajući se sa svojim slovenskim i talijanskim djelićima, a mnoštvo građana koji se doseljavaju iz drugih krajeva Hrvatske te iz inozemstva pokazuje kako je ona mala, ali prepoznatljiva i za život ugodna sredina.

Istarski regionalni identitet obilježen je, naravno, i njezinim specifičnim zemljopisnim položajem i bremenitom poviješću. Vjekovima je bila pod okupacijom susjednih zemalja, istarski Hrvati i Slovenci nasilno su iseljavani, ali pobjeda antifašista u Drugom svjetskom ratu dovela je Istru u Hrvatsku, a Istrijane na razinu njezinih ravnopravnih građana.

Izjašnjavanjem kao Istrijan/Istranin više se od pet posto stanovnika Istre pokazalo svjesnim svoje zavičajnosti, povijesti i svega što je načinjeno od kada je Istra slobodna i demokratska sredina. To ne znači negaciju drugih naroda, naročito ne hrvatstva, ali jasno je kako su Istrijani pomalo Hrvati na svoj način koji im je omogućio da prežive stoljeća mletačke, austrougarske i talijanske vladavine.