PROGRAM RASPOLAGANJA DRŽAVNIM POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM
Prve natječaje ne treba očekivati prije 2019.
Kao i u ostalim općinama i gradovima, u Bujama se u gradskoj upravi užurbano bave zadaćama koje su im proslijeđene nakon usvajanja Zakona o poljoprivrednom zemljištu, a jedan od većih poslova svakako je utvrđivanje Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države na području grada ili općine. Rokovi za kvalitetnu pripremu tog važnog dokumenta kojega mnogi poljoprivrednici s nestrpljenjem čekaju su, kažu svi, prekratki. Posla je mnogo, jer se uglavnom radi o velikom broju čestica malih površina koje bi se mogle spajanjem dati u zakup ili izložiti prodaji po zakonom utvrđenim kriterijima i mjerilima.
U Bujama su i po ranijem zakonu napravili dosta posla kada je u pitanju raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem.
Buje prednjače
- Prema broju natječaja, sklopljenih ugovora i površine zemljišta mislim da smo na području Istarske županije daleko najviše sami odradili, brojčano gledano sigurno smo među najboljima. Velik je to posao, ogroman je broj sitnih, malih čestica da bismo dobili neku cjelinu od primjerice dva hektara. Po natječajima koje smo vodili prodano je blizu 430 hektara za što je sklopljeno 215 ugovora u četiri natječaja. S natječajima smo počeli 2005. i provodili smo ih do 2011. godine. Tim prvim programom raspolagali smo sa 2.519 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, a od 2005. do 2010. godine sklopljeno je 96 ugovora za zakup 175,6 hektara zemljišta. Kasnije je to preuzela Agencija za poljoprivredno zemljište koja je za četiri godine prodala samo 1,3 hektara izravnom pogodbom, bez natječaja, te dala na privremeno korištenje blizu 270 hektara zemljišta. Mnogi od tih ugovora sada ističu i ljudi čekaju novi program. Znači, ostalo je nešto više od 2.000 hektara zemljišta koje će se nakon provjere i utvrđivanja svih elemenata dati u zakup ili prodati po novom programu, pojašnjava voditeljica Odsjeka za lokalnu samoupravu, društvene djelatnosti i gospodarstvo Grada Buje, Nada Franković.
Prodaja i zakup preko državne agencije, koja je novim zakonom ukinuta, odvijali su se jednostavnije. Novim zakonom i programima raspolaganja državnim zemljištem, kojega užurbano pripremaju gradovi i općine, procedura se vraća na stari način, natječaji, suglasnosti, provjeravanja. To će svakako usporiti proces od zahtjeva do sklapanja ugovora, jer prvo treba donijeti odluku o natječaju, posebna povjerenstva utvrđuju kriterije, sve se vraća na gradska ili općinska vijeća koja utvrđuju prijedlog i šalju ga na suglasnost resornom ministarstvu i državnom odvjetništvu. Sada je uvedena i još jedna stepenica – županija, čije službe daju svoju suglasnost prije ministarstva. To je dosada trajalo mjesecima, pa i godinu dana, nitko ne vjeruje da će po novom zakonu ići išta brže. Prije pokretanja procedure i pripreme natječaja, sve parcele koje su na raspolaganju treba detaljno provjeriti je li država potpuni vlasnik ili ima suvlasnika. U zemljišnim knjigama još uvijek ima upisanih nekadašnjih vlasnika, poslijeratnih narodih odbora ili u Istri talijanskih ministarstava.
Kratak rok
- Rokovi koje smo dobili za pripremu programa su prekratki, tako da prve natječaje ne treba očekivati prije 2019. godine. Mi imamo preko 20.000 čestica koje treba pregledati, parcele su malih površina, usitnjene, a puno je podataka koje treba provjeriti. Mi ćemo donijeti program kako bismo ispunili zakonski rok, ali će se sigurno naknadno mijenjati. Mislim da novi zakon nije donio neka poboljšanja na tom planu, osim što je povoljnije da najam može ići na 25 godina. To jest povoljnije, ali velik broj poljoprivrednika misli da zakup treba trajati 50 godina. Uzmite primjer mlađeg čovjeka koji se želi baviti poljoprivredom proizvodnjom, njemu treba dati na 50 godina kako bi na zemlji mogao iskoristio svoj radni vijek. Tako bi se poticali mladi poljoprivrednici. A procedura dobivanja zakupa je duga i komplicirana, dodaje Nada Franković.
Prodaja državnog poljoprivrednog zemljišta i dalje će se odvijati po utvrđenim uvjetima, uz ostalo da parcela ne može biti uz građevinsko područje, te se ne može prodavati zemljište kategorije P-1 i P-2. To je ustvari oznaka visokovrijednog i vrijednog tla. Takvo zemljište država ne prodaje, već samo daje u zakup, a nudit će na prodaju zemljište slabije kvalitete. (Luka JELAVIĆ)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
