HRVATSKA NARODNA BANKA
Objavljeno koliko u prosjeku novca građani imaju na računu. Evo kakva je situacija u Istri
Ilustracija (Arhiva)
Najveći prosječni depozit po stanovniku u Hrvatskoj ima Istarska županija - gotovo 107 tisuća kuna. Slijedi grad Zagreb sa 100 tisuća, Primorsko-goranska županija s 97 tisuća pa Dubrovačko-neretvanska s 90 tisuća kuna.
Ukupni depoziti stanovništva u bankama u Hrvatskoj krajem kolovoza 2022. iznosili su 263,4 milijarde kuna, što je rast na godišnjoj razini od 22,3 milijarde. Iz HNB-a ističu da je to između ostalog i rezultat prelijevanja gotovine u banke zbog skorog uvođenja eura.
Taj rast od 9,4 posto nešto je veći od porasta ostvarenog lani u istom razdoblju, kada je iznosio 20,7 milijardi kuna ili 9,2 posto, a zamjetno veći od rasta u ranijim godinama. Depoziti hrvatskih kućanstava u bankama predstavljaju najveću pojedinačnu komponentu njihove ukupne financijske imovine, koja je na kraju drugog tromjesečja ove godine iznosila 601 milijardu kuna. Tome treba dodati i procjenu da se "u čarapama" (štednja van banke) nalazi još 33,3 milijarde kuna, što je na godišnjoj razini manje za pet milijardi ili 13 posto.
Što se tiče distribucije po županijama, ukupni depoziti stanovništva u bankama uglavnom su koncentrirani u Zagrebu i primorskim županijama, gdje se nalazi najveći dio stanovništva i najizraženija gospodarska aktivnost. U Zagrebu je krajem kolovoza tako bilo deponirano novčanih sredstava u vrijednosti od 76,9 milijardi kuna. Time depoziti u Zagrebu obuhvaćaju 29,2 posto ukupnih depozita stanovništva, dok sa Zagrebačkom županijom taj udio raste na 36 posto. Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska i Istarska županija zajedno čine gotovo 30 posto depozita stanovništva, dok 11 županija s najmanjom razinom depozita zajedno čine tek 17 posto, navode iz HNB-a.
Naime, u polovini županija prosječni depozit je manji od 50 tisuća kuna, a najmanji u Vukovarsko-srijemskoj, 29 tisuća kuna, te Virovitičko-podravskoj županiji, 30 tisuća kuna.
No, neovisno o veličini prosječnog depozita oni su nejednako distribuirani, odnosno razmjerno mali udio klijenata banaka posjeduje veliki dio depozita, napominju iz HNB-a.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
