radna edukacija u labinu

Istarski stručnjaci s područja zdravstvene i socijalne skrbi: Potrebna je veća briga nakon otpuštanja iz bolnica

| Autor: Branko Biočić
(Snimio Branko Biočić / Glas Istre)

(Snimio Branko Biočić / Glas Istre)


Na radnoj edukaciji s temom »Kontinuitet skrbi u zajednici« u Labinu su se u sklopu Motovunske ljetne škole unapređenja zdravlja okupili istarski stručnjaci iz područja zdravstvene i socijalne skrbi. Motovunska ljetna škola unapređenja zdravlja održava se ove godine u tri istarska grada, Puli, Poreču i Labinu, te je Labin bio domaćin edukacije o skrbi u zajednici. Stručni seminar bio je namijenjen predstavnicima zdravstvenih ustanova, ustanova socijalne skrbi i organizacija civilnog društva, članovima Mreže zdravih gradova RH te lokalnoj i regionalnoj samoupravi.

Ova je edukacija uz mnoge zanimljive predavače koji su govorili o svojim iskustvima okupila i stručnjake iz cijele države, predstavnike KBC Rijeka, Medicinskog fakulteta u Zgarebu. Liječnike i ostale koji su govorili o potrebama i izazovima sa kojima se susreću svakodnevno.

(Snimio Branko Biočić / Glas Istre)(Snimio Branko Biočić / Glas Istre)

Zamjenik istarskog župana Tulio Demetlika istaknuo je da je prioritet u mandatu sadašnjeg župana Borisa Miletića i njega kao zamjenika briga o obrazovanju te zdravstvenoj i socijalnoj skrbi građana.

Stručni kadar

- Nakon što smo se uspjeli upisati kao vlasnici četiri Doma za starije u Istri uvidjeli smo da nedostaju kapaciteti za smještaj pa smo krenuli u investicije od kojih je najveća ona u proširenje i rekonstrukciju Doma »Alfredo Štiglić« u Puli. Ulagali smo 50 posto u izgradnju novih Domova u Pazinu i Labinu gdje nismo vlasnici te u proširenje Doma u Buzetu. Briga o zdravlju i starijim osobama vrlo je važna pa smo tako ulagali i završetak Opće bolnice Pula, modernizaciju i dječji odjel Bolnice u Rovinju a iz proračuna županije izdvojili smo 1,7 milijuna eura za ustanove i udruge socijalne skrbi. Problem je i osiguranje stručnog kadra pa smo pokrenuli projekt kako zadržati postojeći i privukli novi stručni kadar za što smo izdvojili 1,5 milijuna eura. Istaknuo bih i dobru suradnju županije s Mrežom zdravih gradova RH i ustanovom »Andrija Štampar« rekao je Demetlika.

Labinski gradonačelnik Valter Glavičić kao domaćin zahvalio je na dolasku i temi te istaknuo kako se stupanj razvijenosti jedne zajednice može mjeriti i kroz zdravstvenu i socijalnu skrb njezinih stanovnika. Glavičić je govorio i o labinskim iskustvima na tom području, od ranije pa do izgradnje novog Doma za starije.

(Snimio Branko Biočić / Glas Istre)(Snimio Branko Biočić / Glas Istre)

- Nisam siguran da li smo dovoljno izgradili svijest o zdravstvenoj i socijalnoj skrbi, posebno za ljude treće životne dobi, sustav ne funkcionira, u međusobnoj suradnji vidimo da je to najveća rupetina na ovom svijetu. Na tom području pokazujemo svoj cilj, razum i snagu pa vas pozivam da budemo uporni i uspješni kako bi došli do svog cilja, poručio je Glavičić.

Sonja Grozić Živolić, pomoćnica pročelnika za zdravstvenu i socijalnu skrb Istarske županije rekla je kako je županija predložila tu temu jer bez obzira na krasne primjere i modele suradnje te koordinacije između različitih sektora, stručnjaka i pojedinaca iz različitih sektora, ta koordinacija nije uvijek stalna i nije uvijek pravovremena.

Kao nadležni upravni odjel često se suočavamo s upitima, prijavama, žalbama pojedinaca čije potrebe nisu zadovoljene jer često zahtijevaju angažman različitih sektora, prvenstveno zdravstva, socijalne skrbi pa i obrazovanja. Imamo djecu i mlade koji ne uspijevaju ostvariti pravo na podršku i stručnu pomoć logopeda i nekakvih edukacijskih rehabilitatora u sustavu obrazovanja a sustav socijalne skrbi je preopterećen i na vrijeme ne zna za takvu potrebu.

(Snimio Branko Biočić / Glas Istre)(Snimio Branko Biočić / Glas Istre)

Imamo i problem s otpustom bolesnika iz Opće bolnice Pula koji su bili na liječenju a nisu sposobni dalje brinuti o sebi, nemaju nikog svog i nemaju kuda biti otpušteni. Takvi primjeri zahtijevaju pravovremenu, dogovorenu i kontinuiranu suradnju, kako vertikalnu tako i horizontalnu, rekla je Grozić Živolić te istaknula kako palijativna skrb dobro funkcionira te da se pojedini ravnatelji institucija trude uspostaviti dobru suradnju sa drugima a pohvalila je i pojedince koji znaju nazvati i angažirati se na rješavanju pojedinog problema.

Promicanje zdravlja

Prof. dr. Selma Šogorić, predsjednica Hrvatske mreže zdravih gradova, i jedna od osnivačica Motovunske ljetne škole unapređenja zdravlja rekla je kako je ta škola mjesto susretanja ljudi koji rade na promicanju zdravlja na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Cilj ove inicijative, započete prije 30 godina bio je povezati akademsku zajednicu s praktičarima, osobama koje neposredno rade na unapređenju zdravlja i omogućiti im razmjenu znanja, vještina, iskustava i ideja, poštujući vrijednosti koje obje strane unose u taj proces. Šogorić je istaknula kako je cilj Motovunske ljetne škole bio razviti se u edukacijski i komunikacijski centar pokreta za unapređenje zdravlja s posebnim naglaskom na međunarodnu suradnju, raznolikost disciplina i kvalitetan rad.

(Snimio Branko Biočić / Glas Istre)(Snimio Branko Biočić / Glas Istre)

- Tri su tečaja ove godine i svaki ima svoj naziv a iznad njih se nadvila tema »Skrb u zajednici« kako bi saznali njihove potrebe i bolje brinuli o ljudima. Važno je govoriti o koordinaciji skrbi u zajednici jer nam izostaje taj individualni pristup osobi i njenim potrebama. Vrlo često imamo situaciju u kojoj ljudi ne znaju na koji način, kada ih se otpusti iz bolnice, gdje doći i ostvariti pravo na usluge koje bi ih pripadale sa pozicije HZZO-a niti koji su razvijeni resursi u zajednici kao nadstandard koji bi mogli tražiti, rekla je Šogorić te istaknula kako je upravo ovaj skup posvećen sustavu zdravstva i socijalne skrbi, nevladinim udrugama i organizacijama na lokalnoj razini koje bi mogle pomoći da se ostvari taj kontinuitet skrbi o pojedincu i njegovim potrebama.

Poruka s labinskog skupa je kako je nužno imati kontinuiranu skrb, da jednom kad čovjek ima potrebu bez obzira gdje je i u kojem sustavu prepoznata, u zdravstvu, socijali ili u nevladinoj udruzi, da se mora naći način kako tom čovjeku omogućiti protok i korištenje usluga koja su mu neophodno potrebna, da svaka osoba zna na koja vrata treba pokucati i pomoći mu u ostvarivanju svojih prava.   

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter