Slovenija se jako dobro pripremila, uzela je najjači odvjetnički tim u Europi i da bi poništili Delegirani akt, što bi stvari vratilo na početak, odnosno nama bi ponovno bilo zabranjeno korištenje naziva teran. Ali Slovenija je pokrenula još jedan postupak. U Sloveniji je teran zaštićen kao žig odnosno kao robna marka, čime je naš teran postao nelegalan u Sloveniji. Dali su zahtjev da se žig odnosno robna marka njihovog terana proširi i na Europsku uniju

Novi zakoni, novi procesi, novi prohtjevi tržišta, nove inicijative među proizvođačima - sve je to obilježilo prošlu kalendarsku godinu, ali i najavilo da će se u poljoprivredi, od globalne do lokalne razine, u ovoj godini događati vrlo zanimljive stvari. O tome što očekuje istarsku poljoprivredu i poljoprivrednike u ovoj godini razgovaramo s Eziom Pinzanom, pročelnikom Odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu Istarske županije.

- Istarska županija istaknula je ekološku poljoprivredu kao jednu od svojih strateških smjernica za naredno razdoblje. Kojim se mjerama posvećuje pažnja ovoj u svijetu sve značajnijoj vrsti proizvodnje?

- Poticanje ekološke poljoprivrede ali i prerade proizvoda iz ekološke proizvodnje će i u ovoj godini biti među našim prioritetima. Potkraj prošle godine smo u program županijskog Fonda za razvoj poljoprivrede i agroturizma uveli novu, vrlo povoljnu kreditnu liniju namijenjenu baš ekološkim proizvođačima, uz kamatu od 2 posto, tri godine počeka i 11 godina otplate. Ta je linija dobro prihvaćena, zasad ju koriste uglavnom postojeći proizvođači, a nadamo se da će povoljni kreditni uvjeti motivirati i nove. Interes potencijalnih ekoloških proizvođača postoji, pa stoga provodimo i edukacijske aktivnosti, a da vidimo kako to funkcionira drugdje, u veljači organiziramo za sve zainteresirane posjet najznačajnijem europskom sajmu ekološke poljoprivrede u Nuernbergu.

Zakup zemljišta

- U ovoj godini trebalo bi se početi zbrinjavati državno poljoprivredno zemljište po novom zakonu. Kako stoje stvari u Istri?

- Procjenjuje se da u Istarskoj županiji ima 33.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta koje još nije dano u zakup. Većina istarskih jedinica lokalne samouprave je predala svoje programe raspolaganja Ministarstvu poljoprivrede, iako se zbog rokova žurilo pa se sad rade nadopune, zatim slijedi izdavanje suglasnosti Ministarstva, i očekujemo polovicom ove godine objavljivanje natječaja za dugoročni zakup. U Županiji nemamo zbirne podatke, kad se prihvati svih 42 programa raspolaganja onda ćemo ih izvući, no procjenjujemo da će većina tog zemljišta biti planirana za trajne nasade odnosno vinograde i maslinike, no u planu su i druge kulture i pašnjaci, što je za razvoj stočarstva posebno važno.

- Jesu li možda ti natječaji prigoda da se trajno riješi problem neobrađenih vinograda na državnom zemljištu zaraženih zlatnom žuticom vinove loze?

- Upravo to je najefikasniji način rješavanja tog problema, štoviše, želja Ministarstva je da se neobrađeni državni vinogradi stave odmah u prve natječaje koji će biti raspisani, i da se dodijele onima koji će na tom zemljištu htjeti obnoviti upravo vinograde. K tome, postoji odluka Ministarstva da će se zapušteni državni vinogradi iskrčiti o trošku države, a prvi takav zahvat kod nas obavit će se uskoro na tridesetak hektara vinograda na području Novigrada.

Zlatna žutica

- Ostaje za riješiti problem privatnih zapuštenih vinograda zaraženih zlatnom žuticom?

- Novi zakon o poljoprivrednom zemljištu čak predviđa da se privatne neobrađene površine mogu dati na korištenje na rok do deset godina. Zakupnina se u tom slučaju plaća na poseban račun i novac pripada vlasniku zemljišta, ali našim vinogradarima je i to dobro rješenje. Ako uzmu u zakup privatni zapušteni odnosno zaraženi vinograd, mogu kandidirati njegovo krčenje na mjeru 5 Programa ruralnog razvoja.

- Kad smo već kod vinograda, u ovoj godini bi se trebala početi implementirati i nedavno usvojena Strategija razvoja istarskog vinarstva do 2030. godine. Od čega će se početi?

- Ova strategija predviđa doista vrlo velike iskorake u vinarstvu Istre. Do pune primjene svih zamisli iz Strategije može doći i za nekoliko godina, pogotovo kada se u većoj mjeri ostvari predviđena suradnja turizma i naših vinara, a u ovoj godini očekujemo prije svega mnogo veće marketinške aktivnosti nego prijašnjih godina.

Svojataju teran

- Kad smo već kod vinarstva, iako veći dio naše javnosti misli da je problem terana zauvijek riješen, čini se da nije tako?

- Nije, jer je Slovenija, kao što je i najavljivala, tužila Europsku komisiju tražeći poništavanje Delegiranog akta kojim se nama dopustilo korištenje naziva teran. Mi tu nismo stranka u postupku, ali hrvatska ministarstva poljoprivrede i vanjskih poslova, te Istarska županija, daju podršku odvjetničkom timu Europske komisije. Slovenija se jako dobro pripremila, uzela je najjači odvjetnički tim u Europi i oni stvarno žele poništiti Delegirani akt, što bi stvari vratilo na početak, odnosno nama bi ponovno bilo zabranjeno korištenje naziva teran. Ali Slovenija je pokrenula još jedan postupak: nakon što je Delegirani akt bio stupio na snagu, u Sloveniji je teran zaštićen kao žig odnosno kao robna marka, čime je naš teran postao nelegalan u Sloveniji. I oni su sada dali zahtjev da se žig odnosno robna marka njihovog terana proširi i na Europsku uniju. Postupak još nije službeno započeo pa se mi još ne možemo ni žaliti, ali pratimo razvoj situacije i sigurno ćemo reagirati ako bude trebalo.

Plasman ulja

- Istarsko maslinovo ulje je nadomak zaštite oznakom izvornosti u Europskoj uniji, a istodobno kod nas svjedočimo nezainteresiranosti istarskim maslinara za osnivanje proizvođačke organizacije, i strepnjama nad skorim očekivanim velikim tržnim viškovima maslinovog ulja. Zašto?

- Ako još nemamo, vrlo brzo ćemo imati viškove maslinovog ulja i ako o tome ne počnemo razmišljati na vrijeme, posljedice će biti katastrofalne, prije svega kroz mogući pad cijene, što je velika šteta za kvalitetu koju mi ovdje imamo. Radi tih budućih situacija naši maslinari bi se trebali udružiti, time ne bi izgubili svoje brendove, a zajedno bi mogli dobiti značajne potpore. Ali - pokazali su nedavni događaji - nema interesa, naši proizvođači trenutačno ne vide potrebu za udruživanjem, i umjesto da učimo na tuđim greškama, očigledno ćemo morati učiti na svojim, i izgubiti dragocjeno vrijeme.

Dodajmo tome da otkad istarsko maslinovo ulje ima nacionalnu oznaku izvornosti, u tri godine je broj korisnika oznake opao sa 12 na samo jednog. Slično je i s istarskim pršutom, a kako su nam pred priznavanjem oznake izvornosti za istarski med i istarski ovčji sir, nadam se da se ta nezainteresiranost za korištenje oznake neće prenijeti i na te proizvode. Trenutačno bi razlog nezainteresiranosti za korištenje oznaka mogao biti u tome što proizvođači koji bi po kvaliteti svojih proizvoda mogli biti u sustavu zaštite još uvijek mogu prodavati svoje proizvode po prihvatljivoj cijeni bez ikakve oznake, no kad se povećaju količine i konkurencija, tada će se povećati i potreba za korištenjem oznaka.

- Veliki i najvidljiviji projekti koji neposredno utječu na unapređenje poljoprivrede su projekti navodnjavanja. Uspijeva li Županija držati planirani ritam od jednog takvog projekta godišnje?

- Pilot-projekt Valtura već naveliko radi, a na projektu navodnjavanja 520 hektara poljoprivrednog zemljišta Červar Porat - Bašarinka, vrijedan 110 milijuna kuna, ove bi godine trebala započeti izgradnja akumulacije i pratećeg sustava, i to je najveća ovogodišnja investicija u Hrvatskoj financirana iz europskih fondova. Sljedeći će biti projekt Petrovija kod Umaga za koji postoji vrlo veliki interes tamošnjih poljoprivrednika, a riječ je o navodnjavanju 500 hektara površine na kojoj se pretežno proizvodi industrijska rajčica.

Nedostaje pašnjaka

- Završimo s još jednom djelatnošću koju je Istarska županija proglasila jednim od prioriteta, a to je stočarstvo. Koji procesi, ili pak problemi, se očekuju u tom razvojnom pravcu?

- Poticat ćemo povećanje broja i povećanje produktivnosti istarske ovce, istarske koze, istarskog magarca, i mliječnih goveda. Nadamo se da će poticaj za povećanje uzgoja biti i naši projekti zaštite oznakom izvornosti proizvoda poput istarskog ovčjeg sira i mesa istarskog goveda, koji su pred dobivanjem nacionalne oznake, zatim istarske kobasice za koju smo postupak tek započeli, a doći će i drugi na red. Što se tiče istarskog goveda, veliki su napori da se dođe do današnjeg brojnog stanja od nešto preko dvije tisuće grla, no i na toj brojci ova je pasmina još uvijek ugrožena. Da bismo dalje napredovali s istarskim govedom treba nam još radne snage, trebamo motivirati još mladih uzgajivača, a napredak očekujemo kada se kroz natječaje počne stavljati u funkciju državno poljoprivredno zemljište i time dođe do neophodno potrebnih novih pašnjaka. No, uz sve ove pasmine kojima smo se bavili i ranije, ove se godine namjeravamo posvetiti i jednom koja je dosad bila na potpunoj margini, a to je - istarska kokoš. (Davor ŠIŠOVIĆ)

Povezane vijesti

• Novi uspjeh pulske umjetnice: "Space with no surface" Roberte Weissman Nagy i Christiana Pinzana u Rimu
• Ezio Pinzan o OPG-u Chiavalon i gradnji nove uljare kreditom Županijskog fonda: CIJELI POSTUPAK JE TRANSPARENTAN I PRI PLASMANU SREDSTAVA NIKAD NIJE BILO POGODOVANJA
• Ravnateljica medulinske škole nakon premlaćivanja dječaka u njezinoj ustanovi: "DVORIŠTE JE VELIKO. DEŽURNI UČITELJ JE BIO TAMO, ALI NIJE VIDIO ŠTO SE DOGAĐA"