Bosanski jezik kao izborni predmet već je godinama u pojedinim istarskim školama, a prva ga je u Istri 2018. godine uvela Osnovna škola "Vazmoslav Gržalja" iz Buzeta koja je školsku godinu tada započela s nastavom bosanskog jezika i kulture kao izbornim predmetom po modelu C. U učionicu je prva ušla tadašnja učiteljica Nura Kurtović iz Rijeke, a kasnije profesorica Emina Kahrimanović.

Izborni predmet

Kao izborni predmet uvele su ga potom OŠ "Ivo Lola Ribar" Labin, OŠ Monte Zaro te Ekonomska škola u Puli, gdje pripadnici bošnjačke manjine, kao i svi ostali zainteresirani učenici, mogu izučavati bosanski jezik, ali i književnost, povijest, geografiju, likovnu i glazbenu kulturu…

- Proces uvođenja ovog izbornog predmeta pokrenulo je Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Istarske županije u suradnji sa županijskim Upravnim odjelom za obrazovanje, sport i tehničku kulturu, podsjetio je predsjednik Vijeća Muhamed Muratagić na javnoj tribini "Bosanski jezik kao faktor kulturne identifikacije u bosanskohercegovačkom iseljeništvu" održanoj u hotelu Fontana u Buzetu.

- Ovo je osma školska godina, kako se bosanski jezik izučava na istarskom području i moram pohvaliti Istru jer se izučava u tri istarske osnovne škole i jednoj srednjoj, kazao je Muratagić. Interes za uvođenjem bosanskog jezika kao izbornog predmeta po modelu C postoji i kod roditelja, pripadnika bošnjačke manjine u osnovnim školama u Kršanu, Svetoj Nedjelji, Raši i Poreču.

Na ovotjednoj tribini koju je u Buzetu, Rijeci i Puli organiziralo Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Istarske županije, uz podršku Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica Bosne i Hercegovine, sudjelovali su direktor Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu dr. Jasmin Hodžić i suradnik i profesor na fakultetu Političkih znanosti dr. Alen Kalajdžija.

Znanost o jeziku

U svojoj funkciji, Hodžić se bavi popularizacijom znanosti o jeziku.

- Zahvalan sam hrvatskoj državi prije svega, a onda hrvatskom političkom sistemu, koji god da je, ako odobrava prava našem narodu i našem jeziku i ako daje utočište pripadnicima bošnjačke manjine. Ne smije se zaboraviti da je Hrvatska davala utočište mnogim izbjeglicama tijekom rata. Moramo biti zahvalni ovoj državi što baštini demokratski princip ljudskih sloboda i prava, istaknuo je dr. Jasmin Hodžić.

Kazao je također da se bosanski jezik učio u Zagrebu 1993. godine, u zagrebačkoj medresi, a dokaz tome je Kalajdžija koji je zagrebački đak, dok se istovremeno u Hodžićevom Stolcu učio hrvatski!

Suradnik i profesor na fakultetu političkih znanosti dr. Alen Kalajdžija poručio je kako treba raditi na razvoju svijesti o vlastitosti što ne podrazumijeva da će ugrožavati drugog, niti podrazumijeva da će samog sebe na neki način posebno istaknuti.

- Konkretno u ovom slučaju Republika Hrvatska daje Bošnjacima pravo, mogućnost i slobodu da budu to što jesu, da budu građani ove države, a da istovremeno čuvaju svijest o svojoj etničkoj pripadnosti i porijeklu iz Bosne. Mislim da bila grehota da se jedan takav benefit koji se pruža ne iskoristi. Na kraju krajeva svi smo mi odgovorni na svoj način koliko ćemo sačuvati svoj vlastiti identitet. Identitet se čuva i kroz jezik, poručio je Kalajdžija.

Povezane vijesti

• EVO KAKO U HRPI SMEĆA USRED ŠUME MOŽETE IZGUBITI IDENTITET Mirna šetnja prirodom kod Valbandona pretvorila se u noćnu moru: Pronađeni dokumenti s vrlo detaljnim osobnim podacima jedne mlade Puljanke…
• Hrvatska grupa IIC traži kvalitetno prevladavanje posljedica zagrebačkog potresa
• Zagreb: Policija moli pomoć u otkrivanju identiteta nepoznatog muškarca