Od druge polovine 2021. cijene energije u Europskoj uniji i svijetu u naglom su porastu. Iako se to u određenoj mjeri očekivalo u kontekstu gospodarskog oporavka nakon pandemije covida-19 i ublažavanja ograničenja putovanja, cijene energije porasle su više nego što se očekivalo.

Rast cijena koji je započeo 2021. nastavio se tijekom 2022., a dodatno je pogoršan vojnom agresijom Rusije na Ukrajinu. Porastu cijena doprinio je niz čimbenika, a najvažniji su nezabilježen porast cijena plina na globalnim tržištima. Plin je u 2021. godini na globalnoj razini poskupio za više od 170 posto, dok je rast cijena na razini Europske unije u razdoblju između srpnja 2021. i srpnja 2022. iznosio više od 150 posto.

Rastu cijena doprinijeli su i ekstremni klimatski uvjeti, uključujući ljetne toplinske valove diljem Europe, koji su doveli do porasta potražnje za energijom za hlađenje i dodatno opteretili proizvodnju električne energije, zatim povećana potražnja za ukapljenim prirodnim plinom i posljedični porast njegove cijene, veća potrošnja plina u Aziji uslijed gospodarskog oporavka i nedavni pad proizvodnje električne energije u nuklearnim i hidroelektranama, djelomično povezan s klimatskim uvjetima.

Tijekom ove godine Rusija je uskratila isporuku plina nizu država članica EU-a, što je povećalo nesigurnost opskrbe i izazvalo porast cijena plina do rekordno visokih razina. Zbog trenutačnog načina na koji funkcionira energetsko tržište EU-a astronomske cijene plina uzrokovale su i nagli porast cijena električne energije. Zbog svega toga porast cijena energije i poremećaji u opskrbi energijom među najvažnijim su pitanjima kojima se već neko vrijeme bave čelnici i čelnice Europske unije i Vijeća Europe. Države članice EU-a ujedinjene su i blisko koordiniraju mjere da bi odgovorile na rast cijena i neravnotežu na energetskom tržištu.

Jedinstvo država članica EU-a ključno je za suočavanje s energetskom krizom, a njihova suradnja po tom pitanju najbolji način za ublažavanje učinka krize i smanjenje rizika. Zajedničkom kupnjom energije mogu se, primjerice, umanjiti troškovi uvoza. U aktualnom kontekstu velike nesigurnosti u opskrbi energijom i ruskih prekida isporuke, solidarnost među državama članicama EU-a potrebna je i da bi se pružila potpora onim zemljama koje više ovise o ruskoj energiji, zbog čega ih svako smanjenje opskrbe teže pogađa.

Odgovorom EU-a na energetsku krizu nastoji se, prije svega, osigurati cjenovno pristupačnu i konkurentnu energiju za potrošače u EU-u, povećati energetsku sigurnost EU-a i njegovu pripravnost u slučaju izvanrednih situacija, te ojačati energetsku otpornost i autonomiju država članica EU-a. U tu svrhu, države članice EU-a surađuju kako bi ostvarile smanjenje troškova energije za kućanstva i poduzeća, smanjenje energetske ovisnosti EU-a, osigurale opskrbe plinom i ubrzale zelenu tranziciju.

Naša Krijesnica ovog se tjedna informirala o tome kako se energija može efikasno štedjeti pametnim planiranjem prilikom izgradnje novih ili energetske obnove postojećih zgrada i obiteljskih kuća. S Kvarnera stižu lijepe vijesti o vrijednom projektu koji za cilj ima zaštitu i unaprijeđenje postojeće populacije bjeloglavog supa u Hrvatskoj. Radi se o jedinom predstavniku iz skupine strvinara koji se do danas održao u Hrvatskoj, te jednoj od najvećih živućih ptica.

Inspirirana tom viješću i naša Krijesnica broj sedam spremna je raširiti krila te krenuti u još jedan novi let.

ZELENA REVOLUCIJA U GRADNJI KUĆA

Cilj nije isključivo štednja, već učinkovito korištenje energije s najmanjim mogućim utjecajem na okoliš

Prva energetski pasivna poslovna zgrada u Hrvatskoj izgrađena je u Žminju 2004. godine

Jeste li znali da su zgrade u kojima živimo veliki pojedinačni potrošači energije i zagađivači okoliša? Procjenjuje se da su u Europskoj uniji one odgovorne za 40 posto potrošnje energije i 36 posto emisije CO2, zbog čega je izuzetno važna njihova energetska učinkovitost, odnosno osiguravanje minimalne potrošnje energije kako bi se postigla optimalna ugodnost korištenja i boravka u njima.

Energetski efikasan je onaj objekt koji troši minimalno energije za hlađenje i grijanje prostora. Potrošnja energije u zgradama ovisi o obliku i konstrukcijskim materijalima energetskih sustava u njima, ali i o klimatskim uvjetima podneblja na kojem se zgrade nalaze.

Zgrade u Hrvatskoj u najvećem broju su građene u drugoj polovici prošlog stoljeća te nemaju odgovarajuću toplinsku zaštitu. Veliki postotak tih zgrada ima velike gubitke topline, uz prosječnu potrošnju energije za grijanje od 150 do 200 kilovat sati po metru kvadratnom prostora, što ih svrstava u energetski razred vrlo niske učinkovitosti. Povećana potrošnja energije podrazumijeva i veće emisije CO2 u atmosferu pa cilj zelene gradnje ili energetske obnove postojećih zgrada nije isključivo štednja, već i učinkovito korištenje energije s najmanjim mogućim utjecajem na okoliš, a da se u isto vrijeme ne naruši standard života.

Većini investitora nije potrebno posebno obrazlagati financijske i ekološke benefite ulaganja u zelenu gradnju.

Zanimljivo je zabilježiti da je zelena revolucija u zgradarstvu na neki način krenula i iz Istre jer je upravo na području naše županije, u Žminju, 2004. godine izgrađena prva energetski pasivna poslovna zgrada u Hrvatskoj. Radi se o poslovnom sjedištu jedne od vodećih domaćih tvrtki u području energetske učinkovitosti koja je iskoristila znanje vlastitih inženjera i najbolje primjere iz prakse kako bi za taj projekt postigla A+ energetski razred.

Zgrada specifične arhitekture ima samoventilirajuću fasadu, pripremu tople vode solarnim kolektorima, dizalicu topline i sustav za rekuperaciju zraka, koristi električnu energiju iz vlastite fotonaponske elektrane, koristi suvremenu LED rasvjetu, ima moderan dizajn interijera i sustav upravljanja tzv. pametne kuće.

Pasivne kuće za grijanje i hlađenje troše deset puta manje energije od običnih kuća i jedna su od nekoliko kategorija u koje možemo načelno podijeliti energetski efikasne kuće.

Jedna od tih kategorija su niskoenergetske kuće, a u nju spadaju sve kuće koje troše manje energije od onih običnih. Radi se o kućama s dobrom izolacijom, visokokvalitetnim prozorima te dobrom termoizolacijom što u konačnici dovodi do korištenja manje energije za grijanje i hlađenje prostora. Ovakve kuće često se opremaju i solarnim kolektorima.

Kuća nulte energije je ona koja ima nultu emisiju ugljičnog dioksida. Takva kuća može biti nezavisna u odnosu na energetsku mrežu, no praksa govori da se ipak u nekim periodima koristi energija dobivena iz energetske mreže. One ispuštaju i malo plinova koji izazivaju efekt staklenika pa time i štite životnu sredinu.

Kuća s viškom energije je ona kuća koja tijekom cijele godine može proizvesti više energije uz pomoć obnovljivih izvora nego iz ugrađenih sistema. To se postiže uz male generatore električne energije, birane lokacije za kuću i ostalih niskoenergetskih tehnika gradnje kuće poput solarnog dizajna kuće.

Zadnju kategoriju čine autonomne, odnosno nezavisne kuće, no one su mnogo više od energetski učinkovite kuće jer je energija u njihovom slučaju samo jedan od resursa koje je potrebno dobiti iz prirode. Autonomna kuća je zamišljena da normalno funkcionira neovisno o infrastrukturnoj podršci izvana. Nema priključka na mrežu za distribuciju električne energije, vodovod, kanalizaciju, odvodnju, komunikacijsku mrežu, a u nekim slučajevima nema ni priključka na javne prometnice.

LIFE SUPport

Projekt zaštite ugrožene populacije bjeloglavog supa u Hrvatskoj

(Foto: Park prirode Učka)

Bjeloglavi sup jedna je od najvećih ptica koje lete, raspona krila i do 2,80 metara, a može doseći težinu i do 15 kilograma. Ujedno to je jedini predstavnik iz skupine strvinara koji se do danas održao u Hrvatskoj. Kako bi se očuvalo i unaprijedilo postojeće stanje populacije bjeloglavog supa u Hrvatskoj, u siječnju iduće godine počet će se realizirati projekt LIFE SUPport, koji će se provoditi do prosinca 2027. godine.

Projektom vrijednim više od 2,1 milijun eura, od čega se 60 posto financira iz programa LIFE Europske unije, unaprijedit će se zaštita bjeloglavih supova i uvjeti njihova gniježđenja u Hrvatskoj. Vodeći partner na projektu je Udruga BIOM, a partneri su Javna ustanova Priroda Primorsko-goranske županije, Poljoprivredna zadruga Otok Krk, HEP Operator distribucijskog sustava i Vulture Conservation Foundation, dok je pridruženi partner Uprava za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Osim očuvanja jedine hrvatske gnijezdeće populacije koja se održala na području kvarnerskih otoka Cresa, Krka, Plavnika i Prvića, jedan od ciljeva projekta je i stvaranje boljih preduvjeta za širenje populacije na povijesna gnjezdilišta kopnenog dijela Hrvatske. Dosadašnjom provedbom niza aktivnosti dionika koji sudjeluju u zaštiti i skrbi o bjeloglavim supovima, ove je godine, prvi put nakon više od stotinjak godina, zabilježeno uspješno gniježđenje bjeloglavih supova na području Parka prirode Učka.

Nekada je ova vrsta bila rasprostranjena u čitavom priobalju pa čak i u dijelovima Slavonije. Pad populacija i lokalno izumiranje zadesilo je strvinare i u drugim državama Europe, pa se danas najbliže populacije bjeloglavog supa nalaze tek u talijanskim Alpama te na zapadu Srbije. Kvarnerska se populacija, zahvaljujući dugogodišnjem radu na njenom očuvanju, održava u stabilnom broju, te danas govorimo o broju od oko 120 parova.

Upravo s ciljem zaštite i očuvanja bjeloglavih supova, u Belom na otoku Cresu je 1993. godine osnovan Eko-centar Caput insulae s Oporavilištem za supove pod vodstvom dr. sc. Gorana Sušića. Kasnije je brigu o Centru i Oporavilištu u Belom preuzela Javna ustanova Priroda u suradnji s partnerima.

(Snimio Bruno Konjević / Cropix)

Budući da je bjeloglavi sup vrsta čiji opstanak na Kvarneru uvelike ovisi o ljudskim aktivnostima, ključno je osigurati sudjelovanje svih relevantnih partnera na projektnom području u aktivnostima očuvanja ove vrste. Naime, glavna hrana kvarnerskih supova su strvine ovaca čiji je broj tijekom zadnjih desetljeća značajno opao. Nedostatak hrane u prirodi trenutno se kompenzira hranilištima za supove, a kroz projekt će se dostupnost i količinu hrane povećati. Proširit će se postojeća mreža hranilišta, uključujući i novo hranilište na Krku, kako bi se zadovoljile sadašnje potrebe populacije supova.

Uz nedostatak hrane, najveće prijetnje populaciji bjeloglavih supova na Kvarnerskim otocima su uznemiravanje na gnjezdilištima, trovanje te elektrokucija - stradavanje od strujnog udara na stupovima dalekovoda. Populacija na kvarnerskim otocima je gotovo jedinstvena u svijetu budući da se većina ptica gnijezdi na liticama iznad mora. To za posljedicu ima da dio ptića, dijelom i zbog uznemiravanja, padne iz gnijezda u more te strada. Samo dio tih ptića uspijevamo spasiti, zbrinuti u Oporavilištu i pustiti u prirodu nakon rehabilitacije.

Angažmanom volontera tijekom provedbe projekta radit će se na edukaciji vlasnika plovila, turista i ribara o najboljim praksama poželjnog ponašanja u blizini kolonija bjeloglavih supova tijekom gniježđenja, posebno u ljetnom periodu. Tada su poodrasli ptići supova još uvijek u gnijezdima, ali nisu u stanju letjeti te ih je ključno tada ne uznemiravati. Promoviranjem korištenja bezolovnog streljiva i podizanjem kapaciteta nadležnih institucija za borbu protiv trovanja divljih životinja spriječit će se slučajevi trovanja supova, dok će se smanjenje smrtnosti supova od elektrokucije postići primjenom zaštitnih mjera na ključnim mjestima.

U proteklih nekoliko godina ugrađene su mjere zaštite ptica od elektrokucije na više od 200 srednjenaponskih stupova, a 15 kilometara nadzemnih vodova zamijenjeno je podzemnim kabelom. Tijekom projekta nastavit će se s označavanjem ptica GPS odašiljačima, čime će se omogućiti praćenje dijela supova na širem području. Cilj te aktivnosti je utvrditi razlike u raširenosti i ponašanju mladih i odraslih ptica, primjerice razlike u područjima na kojima pronalaze hranu, te otkriti potencijalna žarišta elektrokucije i slučajeve mogućeg trovanja supova.

Ublažavanjem tih najvećih prijetnji očekuje se rast broja gnijezdećih parova bjeloglavih supova te povećanje uspješnosti gniježđenja na području provođenja projekta, a budući da se radi o dugovječnoj vrsti, kojoj je potrebno pet godina da dosegne reproduktivnu dob, dio rezultata provedenih aktivnosti očekuje se i u godinama nakon završetka samog projekta.

Krijesnica Kviz

(Arhiva)

1. Koji se postotak od ukupne količine potrošene energije u Europskoj uniji, prema procjenama, troši u zgradama?

A) 40

B) 30

C) 70

D) 12

2. Prvo energetski pasivna poslovna zgrada u Hrvatskoj izgrađena je 2004. godine u:

A) Puli

B) Poreču

C) Žminju

D) Umagu

3. Kuća kojoj ne treba priključak na mrežu za distribuciju električne energije, vodovod, kanalizaciju, odvodnju i komunikacijsku mrežu naziva se:

A) kućom nulte energije

B) pasivnom kućom

C) kućom s viškom energije

D) autonomnom kućom

4. Bjeloglavi sup, jedna je od najvećih ptica koje lete, gnijezdi se na području:

A) Premanture

B) Kvarnerskih otoka

C) Plitvica

D) Kopačkog rita

5. Što je godinama bilo glavna hrana kvarnerskih supova?

A) riba

B) zečevi i druge male životinje

C) strvine ovaca

D) manje ptice

Pokrovitelj priloga:

Povezane vijesti

• ELEKTRIČNA ENERGIJA S KROVOVA HEP-ovih ZGRADA
• Istra – županija s kojom je HEP počeo ulaganja u sunčane elektrane i elektromobilnost
• Štedimo energiju i čuvajmo planet Zemlju!