U utorak je započeo drugi dio, odnosno terenski popis stanovništva Republike Hrvatske. Popis se ove godine odvija uz brojne kontroverze i probleme – od „pada“ informatičkog sustava koji je samopopisivanje produžio za jedan dan do samih pitanja koje su izazvala čuđenja na svim razinama – od običnih građana do državnog poglavara Zorana Milanovića. Građani koji su se samopopisali putem sustava e-Građani popisivačima će predati kontrolni broj koji su dobili na kraju ispunjavanja upitnog listića, dok će ostali odgovarati na pitanja popisivača. Prve rezultate popisa dobit ćemo za oko dva mjeseca.

Od vodokotlića do košnica

Oko (ne)logičnosti pitanja ne slažu se ni sami demografski stručnjaci, izazvala su i političke prijepore, a u javnosti ima i mišljenja kako je popis trebalo odgoditi zbog pandemije kako je to učinila, primjerice, susjedna Srbija.

Početak terenskog popisivanja svakako će ostati zapamćen po komentaru predsjednika Milanovića kako je nužno raditi popis „od vrata do vrata“ jer je to potrebno zbog vjerodostojnosti, ali i po pitanju koje postavljaju brojni građani kako nas „baš zanima tko ima koliko vodokotlića u stanu, to je iz prve petoljetke ili od prije Brijunskog plenuma.“

Broj vodokotlića nije jedino pitanje koje je zaintrigiralo javnost nenaviklu na statististička istraživanja. Postavljeno je i pitanje imamo li zahod odvojen od kupaonice, te je li nam kanalizacija spojena u gradsku mrežu, septičku jamu ili u „crnu rupu“ štogod da to značilo. Potrebno je upisati ima li nam kuhinja više od četiri kvadrata, stanujemo li u zgradi i s koliko stanova, no ne i jesmo li vlasnik neke nekretnine. Pse, mačke, kanarince i računala ne treba prijavljivati – ali obavezno treba napisati broj goveda, svinja i ovaca, kao i podatak imamo li više od deset košnica pčela. Prosječnim ljudima nerazumljiva su i pitanja gdje nam je majka bila prijavljena kada smo se rodili – te koliko vremena živimo na svojoj adresi.

Stručnjaci iz Državnog zavoda za statistiku pokušali su najširoj javnosti objasniti zašto su takva pitanja postavljena, ali s tim nedoumicama od utorka će se susresti oni koji nisu samopopisani preko platforme e-Građani nego će ih odgovore davati popisivačima kojih je na terenu oko osam tisuća.

- Pitanja su postavljena metodološki. To pitanje spada u migracijska obilježja osobe i koristi se prema međunarodnim standardima, koristi se u statističkim istraživanjima kako bi se razlikovalo stanovništvo rođeno u zemlji u odnosu na inozemstvo. Primjerice, ako je majka živjela u Samoboru koje nema rodilište, a rodila je u Brežicama u susjednoj Sloveniji mi smatramo da su rođeni tamo gdje je majka živjela, dakle rođeni su u Hrvatskoj iako je kao mjesto rođenja navedena Slovenija, objasnila je Lidija Brković, ravnateljica Državnog zavoda za statistiku.

Standardizirana pitanja

Informatičari, demografi i statističari objašnjavaju da su pitanja jednaka u većini država, odnosno da su, pojašnjava Marko Rakar, standardizirana diljem svijeta te da proizlaze iz zajedničkih uputstava koje statističari dobiju pa su evidentirana pitanja za koja oni smatraju da su bitna.

- Popis stanovništva u Hrvatskoj mora biti usporediv s popisom u Njemačkoj, Francuskoj, Angoli ili bilo kojoj drugoj zemlji na svijetu pa to što se neka pitanja nama čine nelogičnima, ona imaju smisla u Aziji, Africi ili Latinskoj Americi, rekao je Rakar u medijima.

U javnosti se navodi i kako se podaci koje su građani dali popisivačima ili ih upisali preko sustava samopopisa ne mogu provjeriti. Iz DZS-a priopćuju kako će oni upozoriti građane da su dužni davati točne podatke, ali kako ih popisivač ne može provjeravati.

- Tijekom obrade podataka, Zavod će uparivati podatke s podacima iz administrativnih baza i kontrolirati točnost i pouzdanost podataka. Osobe koje žive izvan Hrvatske ne popisuju se. Stambene jedinice koje su prazne bit će popisane kao prazni stanovi, objavili su iz DZS-a.

Govoreći o recentnom popisu, poznati demograf dr. Stjepan Šterc najavio je da Hrvatska može očekivati „demografski slom,“ te je podsjetio da prema podacima UN Hrvatska pripada najstarijim populacijama u svijetu, dok je cijeli Balkan „najugroženije područje na svijetu.“

Broj stanovnika svakako je najvažniji podatak koji ćemo saznati nakon popisa stanovništva. Prema predikcijama DZS-a, u 2020. godini u Hrvatskoj je živjelo 4 milijuna i 36 tisuća stanovnika, dok Eurostatovi podaci pokazuju kako u zemlji živi oko tri milijuna i 850 tisuća stanovnika. Broj stanovnika osobito je važan pripadnicima nacionalnih manjina jer će se prema tome određivati njihova zastupljenost, ali i vjerskim zajednicama čiji su predstavnici već prigovorili na moguće netočnosti ako jedan član kućanstva popisuje sve članove kućanstva ili roditelje koji žive u drugom kućanstvu, a uz pomoć njihovih prijava na sustav e-Građani.

Srpsko narodno vijeće dr. Milorada Pupovca stoga je pokrenulo kampanju „budi e-Srbin“ kako bi se hrvatski Srbi identificirali kao pripadnici srpske nacionalne manjine. To manjinsko udruženje pojasnilo je i koja prava srpske zajednice u Hrvatskoj proizlaze iz službenog brojnog stanja, koje se sve usluge mogu ostvariti preko njega i zašto je važan popis stanovništva. „O rezultatima tog popisa ovisit će i mnoga prava koja ostvaruje srpska zajednica prema Ustavu i zakonima RH – zato je od vitalnog interesa zajednice da rezultati popisa što vjernije odražavaju stvarno brojno stanje Srba u Hrvatskoj, navodi se na stranici e-srbin.hr.

Vjerska pripadnost

Demograf dr. Nenad Pokos objasnio je u Glasu Koncila zašto su važna pitanja 19. i 20. u upitniku koja se odnose na vjersku pripadnost: „»U popisima stanovništva 1991. i 2001. za katolike je bio posebno prikazan broj rimokatolika, grkokatolika i starokatolika. Nasuprot tomu, podaci posljednjega popisa iz 2011. prikazuju samo broj katolika jer je pitanje o vjeri bilo poluotvorenoga tipa, tj. s jednim ponuđenim odgovorom – katolička, a za sve ostale vjernike ručno se upisivala vjera. Na taj način većina grkokatolika i starokatolika nije se izjasnila kao u ranijim popisima, nego su s rimokatolicima svrstani u katolike. Kako će ovogodišnji podaci biti prikazani ovisi o Državnom zavodu za statistiku, ali zbog usporedivosti s ranijim popisima možda bi bilo bolje izjašnjavati se rimokatolicima, grkokatolicima itd., a ne jednostavno samo katolicima.“

- S vjerskim zajednicama mogu se sklopiti ugovori i ostali sporazumi koji omogućavaju državno financiranje plaća i mirovina nekih vjerskih dužnosnika preko državnih fondova za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Brakovi koje sklapaju vjerske zajednice koje s državom imaju sklopljen ugovor službeno se priznaju pa tako nema potrebe za upisom kod matičara, objasnio je demograf Pokos važnost točnosti popisa za vjerske zajednice.

Inače, tri su pitanja na koje građani ne moraju odgovoriti – o vjeri, narodnosti i materinjem jeziku. Odnosno, na njih pitanja građani mogu dati odgovor kakav žele i popisivač će ga tako unijeti u upisnu dokumentaciju. A mnogima su ta pitanja baš i – najzanimljivija.

Povezane vijesti

• ZBOG TURISTIČKE SEZONE ISTRI FALE POPISIVAČI Potrebno ih je još 250. Moći će solidno zaraditi
• U Istri još uvijek nedostaje popisivača stanovništva. Pozivaju se kandidati. Radi se 20-ak dana, a plaća je vrlo dobra
• DANAS POČINJE POPIS STANOVNIŠTVA U HRVATSKOJ I službeno ćemo doznati da nas je manje od četiri milijuna