Poskupljenje dopunskog
HZZO diže cijenu police za 62 posto – ministrica najavljuje veći cenzus, oporba poručuje: "Potpuno je neprimjereno"
Ilustracija (Arhiva Novog lista)
Ministrica zdravstva Irena Hrstić i predstavnici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) poručili su u petak da je, zbog porasta troškova nužno povećanje cijene HZZO-ove police dopunskog zdravstvenog osiguranja za 62 posto.
Ministrica Hrstić izvijestila je da je prijedlog povećanja cijene HZZO-ova dopunskog zdravstvenog osiguranja u javnom savjetovanju i da odluka još nije donesena, a da su analizu troškova i prijedlog korekcije izradile stručne službe HZZO-a i da je ravnatelj HZZO-a Lucian Vukelić predložio podizanje mjesečne premije sa sadašnjih 9,29 na 15 eura.
"Ako nemate policu 'dopunskog', sudjelujete s 20 posto troškova svake pretrage i postupka", rekla je Hrstić navodeći primjer PET/CT pretrage čija cijena iznosi oko 2500 eura, što znači da bi pacijent bez dopunskog morao platiti 500 eura participacije.
Hrstić: Paralelno s eventualnim poskupljenjem revidirat će se prihodovni cenzus
"Cijene zdravstvenih postupaka značajno su rasle, a polica dopunskog HZZO-a nije mijenjana od 2013.", naglasila je Hrstić u Dubrovniku gdje je sudjelovala na Danima hrvatskog turizma.
Odgovarajući na pitanje o socijalnoj pravednosti jedinstvene cijene, Hrstić je rekla da umirovljenici i osobe s niskim primanjima već sada imaju pravo na besplatnu policu, a da će se paralelno s eventualnim poskupljenjem revidirati prihodovni cenzus kako bi se povećao broj onih koji ostvaruju to pravo.
Istaknula je i da se kvaliteta zdravstvene zaštite ne može vezivati uz cijenu 'dopunskog', ali i ustvrdila da se dostupnost terapijskih i dijagnostičkih postupaka u proteklom desetljeću znatno povećala - od bioloških lijekova do suvremenih postupaka kojima se izbjegavaju teški ishodi poput amputacija nogu kod dijabetičara zbog loše cirkulacije.
U HZZO-u su uvjereni da zbog poskupljenja neće izgubiti osiguranike.
Pomoćnica ravnatelja za dobrovoljno zdravstveno osiguranje Morana Krušarovski izjavila je novinarima da se dio korisnika ranije znao prebaciti konkurenciji, ali su se u velikoj mjeri vraćali "zbog stabilnosti i važnosti sustava".
HZZO: Cijene 'dopunskog' veće s početkom slijedeće godine; policu plaća oko 1,6 milijuna građana
Nakon što je prijedlog povećanja cijene police s 111,49 na 180 eura godišnje upućen početkom tjedna u 30-dnevno javno savjetovanje, odluka će biti donesena nakon provedbe procedure i nakon što bude upućena Upravnom vijeću HZZO-a, rekla je te dodala da će se porast cijene police najvjerojatnije realizirati početkom iduće godine.
Prema podacima HZZO-a, oko 1,6 milijuna građana sami plaćaju dopunsko osiguranje, dok za njih 530–540 tisuća polica ide na teret državnog proračuna, a Krušarovski kaže da bi novo usklađivanje prihodovnog cenzusa moglo promijeniti broj osoba koje imaju pravo na besplatnu policu.
I dok su ministrica zdravstva i HZZO isticali da je "korekcija nužna" zbog porasta troškova zdravstvene zaštite u proteklih 12 godina, oporba je oštro kritizirala poskupljenje.
Kekin: Najava poskupljenja je neprimjerena, vrlo neugodno sam iznenađena jer ključne reforme izostaju
Predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo Ivana Kekin (Možemo!) rekla je da je "vrlo neugodno iznenađena" najavom. Prema njezinim riječima, zdravstvena usluga sve je nedostupnija i sve više ovisi o mogućnosti plaćanja privatnika, dok ključne reforme izostaju.
"U situaciji u kojoj sustav pada pod teretom listi čekanja, kad se novac masovno preljeva privatnim klinikama, dizati cijenu dopunskog potpuno je neprimjereno", poručila je.
Upozorila je i da bi poskupljenje moglo dovesti do odustajanja dijela građana od dopunskog, što bi moglo imati ozbiljne posljedice po njih i po sustav, jer bi mnogi zbog financijskog rizika odgađali odlazak liječniku.
Predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina smatra da je poskupljenje očekivano s obzirom na rast troškova, ali upozorava na manjak transparentnosti. Primjećuje da je HZZO-ovo javno savjetovanje objavljeno na njihovim stranicama i usmjereno administraciji i pružateljima usluga, dok građani – koji plaćaju policu – nemaju jasnu mogućnost uvida.
Belina: Nejasno je kako će povećanje utjecati na zdravstveni proračun te na protok između javnog i privatnog sektora
"Dokument u ovom trenutku nije lako dostupan javnosti, iako izravno utječe na građane", rekao je Belina Hini.
Smatra da ostaje nejasno kako će povećanje utjecati na zdravstveni proračun i protok sredstava između javnog i privatnog sektora. Posebno ističe da "nemamo jasne i javno dostupne podatke o financijskim tokovima" te da je to ključni nedostatak u cijeloj raspravi.
Naveo je da je HZZO 2024. godine uprihodio oko 148,2 milijuna eura od dopunskog osiguranja. Uz porast troškova u sustavu, kaže, važno je da građani ne odustanu od dopunskog jer im ono pruža "važnu razinu financijske sigurnosti".
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
