(Snimio Davor Kovačević / Novosti)
Prijedlogom zakona o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, upućenog s Vladine sjednice u četvrtak u hitnu saborsku proceduru, osigurava se prostorno-plansko utvrđivanje lokacije Centra te uvjeta provedbe zahvata u prostoru, a preferentna je lokacija - Čerkezovac.
Predloženim se zakonom, istaknuo jer ministar gospodarstva Ante Šušnjar, osigurava transparentan, kontroliran i održiv pristup u upravljanju radioaktivnim otpadom u Hrvatskoj.
Osigurava se i pravovremena uspostava Centra u kojem bi se zbrinjavao nisko i srednje radioaktivni otpad iz NE Krško kao i institucionalni otpad iz Hrvatske, primjerice iz bolnica i sl. To je nužno, istaknuo je Šušnjar, kako bi Hrvatska ispunila sve EU i međunarodne obveze vezane uz zbrinjavanje radioaktivnog otpada.
Naime, sukladno međudržavnom ugovoru s Republikom Slovenijom, Hrvatska treba preuzeti svoju obavezu osiguravanje zbrinjavanja polovice nisko i srednjoj radioaktivnog otpada nastalog u NE Krško.
Predloženim se zakonom stvaraju i preduvjeti za procjenu utjecaja Centra na okoliš na lokaciji Čerkezovac, kao i njegovu izgradnju ako zahvat bude utvrđen prihvatljivim za okoliš.
Ministar Šušnjar naveo je da je Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva NE Krško 2018. godine predao zahtjev za uvrštavanje Čerkezovca u državni plan prostornog razvoja.
U razdoblju između 2018. i 2023. godine, dodao je Šušnjar, obavljena su detaljnija istraživanja mikrolokacije na Čerkezovcu gdje bi se izgradila nova građevina za skladištenje radioaktivnog otpada iz NE Krško i za skladištenje radioaktivnog otpada nastalog na teritoriju Hrvatske.
Temeljem zamolbe Hrvatskog Caritasa Vlada je na sjednici donijela odluku o dodjeli jednokratne robne pomoći iz strateških robnih zaliha za potrebe najsiromašnijih stanovnika koja će se u nadolazeće božićno vrijeme podijeliti u suradnji s katoličkim, pravoslavnim i islamskim humanitarnim organizacijama.
Stoga će se Caritasu iz Robnih zaliha isporučiti prehrambeni i higijenski proizvodi (brašno, tjestenina, ulje, šećer, riža, sol i dr.) u ukupnoj financijskoj protuvrijednost od 929.193 eura.
"Na taj način možemo barem malo olakšati svakodnevicu onima kojima je to najpotrebnije i pokazi da solidarnost i briga jednih za druge ostaje temelj našeg zajedništva", istaknuo je Šušnjar.
Prošle godine je za Božić dodijeljena robna pomoć u iznosu od 806.932,26 eura, a u ovoj za Uskrs u iznosu od 919.773,63 eura.