Zdravstvene ustanove trebale bi uskoro sudjelovati u ugovaranju cijene usluge zajedno s Ministarstvom zdravstva i Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Najavio je to danas državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Tomislav Dulibić na Kongresu poslodavaca u zdravstvu Hrvatske nakon što je direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković više puta istaknuo da je zdravstvenom sustavu nužno tripartitno ugovaranje cijena usluge.

– Nema nigdje na svijetu da onaj tko pruža zdravstvene usluge ne sudjeluje u određivanju cijene. Mislim da bi u pregovorima trebali sudjelovati oni koji tu uslugu proizvode i da je u toj priči to i dobra pozicija i za Ministarstvo zdravstva i za HZZO.

Mi ove godine imamo dostatan zdravstveni proračun koji iznosi 7,5 milijardi eura što je nešto o čemu smo prije desetak godina mogli samo sanjati. No imamo i puno više zaposlenih, a to su bitni izdaci, naglasio je Jurković koji smatra da kao udruga koja okuplja 170 zdravstvenih ustanova mora imati aktivnu ulogu u ugovaranju cijene. Naveo je i primjer susjedne Slovenije.

Primjer Slovenije

– Primjerice u Sloveniji se svake godine cijena DTP postupka pregovara s njihovim osiguravateljem i mislimo da ćemo pokušati implementirati takav model. HZZO, naravno, sjajno radi, no mi smo trenutno u poziciji da igramo utakmicu u kojoj netko drugi određuje pravila, a mi ta pravila moramo slijediti, rekao je Jurković.

Govoreći o poslovanju zdravstvenih ustanova, Jurković je istaknuo da veliko smanjenje njihovog deficita. Naime, prihodi zdravstvenih ustanova u protekloj su godini iznosili 4,4 milijarde eura i kad se gledaju u odnosu na rashode, ispada da je cijeli sustav u minusu 23 milijuna eura, što je, prema njegovom mišljenju, prilično malo.

– To je 0,6 posto deficita. Nakon dugo godina postigli smo financijsku stabilnost sustava što je jako dobro i ovaj je deficit kad gledamo cjelokupni sustav gotovo beznačajan, ali mislim da se može doći i do pozitivne nule.

To je uglavnom dug bolnica za neizvršeni rad, a sad ovisi kako će se HZZO dogovarati s državom. Pritom su sanacije iznosile 300 milijuna eura što je pad u odnosu na ranije godine. Već je došlo do korekcije cijena i limita, no ako dođe do dodatne korekcije cijena i limita, nadam se da će ovaj model financiranja preko sanacija postati prošlost.

Taj model nije dobar jer sanacijama nagrađujete najlošije, a najuspješniji nisu stimulirani tim modelom, smatra Jurković. Ipak, kako je napomenuo, Hrvatska za zdravstvo izdvaja oko osam posto BDP-a što je još uvijek zaostajanje za europskim prosjekom koji iznosi 11.

Ulaganja u bolnice

U Udruzi poslodavaca u zdravstvu očekuju da zaživi master plan bolnica koji je donesen 2015. godine, ali ga nisu slijedili provedbeni akti. Master plan bolnica trebao bi kao rezultat imati centre izvrsnosti.

– Tek sad s provedbenim aktima krećemo u realizaciju i počinjemo stvarati centre izvrsnosti. Naime, nama ishodi u nekim segmentima uz sva ulaganja još uvijek nisu dobri, kao što je to slučaj u segmentu kod onkologije.

Sva ta ulaganja trebala bi imati rezultate, ali smo unatoč izdvajanjima za skupe lijekove koja su se udeseterostručila u proteklih desetak godina. No, Hrvatska je po rezultatima predzadnja u Europi, a iza nje je još samo Mađarska, zaključio je Jurković.

Povezane vijesti

• Istrani su lani bili na bolovanju više nego prethodne dvije godine. Saznajemo kakva je situacija ove godine
• Većina bi išla u privatne poliklinike, ali za to nema novca
• Uručeno 190 ugovora o specijalizacijama u primarnoj zaštiti