Korisnici domova za starije umiru gladni, žedni i vezani. Ova su svjedočanstva uistinu zastrašujuća

(Arhiva Novog lista)

Liječnica bolnice zove mamu i govori kako je deda iz doma došao u teškom stanju te da je po nalazima vidljivo kako je bio sustavno zanemaren, imao je toliko malo urina da nije bilo moguće izdati pouzdane nalaze fizikalno-kemijskog pregleda. Moj je djed u bolnicu stigao žedan i gladan, teško narušenog općeg stanja. Zbog posljedica svega toga umro je – glasi jedno od zastrašujućih svjedočanstava o tretmanu u domovima za starije i nemoćne osobe koje je lani zaprimio Ured pučke pravobraniteljice.

Primjeri nehumanog odnosa prema starijima koji su osuđeni na boravak u domu su brojni, a prema onome što pravobraniteljica iznosi u svom izvješću za 2023. godinu, nema značajnih pomaka u podizanju kvalitete skrbi o starijima pa mnogi zbog zapuštanja i nebrige gube čak i život.

Nekvalitetna hrana

– Pišem vam u nadi da će netko od viših instanci reagirati jer je dom štićen od strane gradskih i seoskih starješina te im se nikako ne može stati na kraj. Kao prvo, nema uvjete za teže pokretne pacijente jer ima dva kata i potkrovlje, a nema lift niti drugi način na koji bi se starije osobe spustile dolje na druženje te im je opcija trunuti u sobi.

Također, dom pokriva samo jedna ili rijetko dvije medicinske sestre. Nema njegovatelja. Štićenici leže mokri, uneređeni. Nije ni strano ružno ponašanje osoblja prema njima. Hrana je nekvalitetna, ne mjeri im se šećer, tlak. Znači oni samo grabe novac od očajnih obitelji, a ne rade svoj posao. Zatočeni u svojim sobama, izolirani, mokri, osuđeni na brzu smrt odmah nakon što stignu tamo. Molim vas poduzmite nešto jer njihovo ponašanje je odvratno, pozvao je pravobraniteljicu član obitelji jednog od korisnika.

Ured pučke pravobraniteljice ovakve prijave prosljeđuje inspekciji Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, a uz to i sami nenajavljeno odlaze u domove za koje su dobili prijavu. Inspekcija najčešće potvrdi navode. Tako je, na primjer, u jednom obiteljskom domu inspekcija utvrdila da je u sobama vlaga, nema mogućnosti prirodnog prozračivanja, a kako prozori gledaju u privatni prostor vlasnika doma, rolete u sobama su spuštene pa korisnice borave u mraku. U domovima koji zbrinjavaju oboljele od Alzheimera, korisnici su nerijetko izloženi zanemarivanju, vezivanju i zaključavanju.

U jednom privatnom zagrebačkom domu utvrdili su da se primjenjuju mjere prisile vezivanja korisnika mimo zakonskih odredbi koje kažu da takvu mjeru mora naložiti i pratiti psihijatar. Istovremeno, inspektori su utvrdili da je u domu zaposlena jedna medicinska sestra, umirovljenica bez licence, koja vodi brigu o zdravlju 59 korisnika na dvije lokacije, a zaposlena je na četiri sata dnevno.

U istom domu u spavaonicama nema zavjesa, rolete ne rade, a na krevetima nedostaju plahte i jastučnice…. Drugi je primjer pokazao da u domu koji zbrinjava dijabetičare ne postoje posebni dijabetički jelovnici, a spavaonice, kupaonice i sanitarni čvorovi nemaju dojavne uređaje povezane s prostorijom za dežurstvo. U domu su rekli kako nemaju novca, i tražili odgodu roka za rješavanje tog problema.

Ilegalni pružatelji usluge

Na terenu i dalje rade ilegalni domovi za starije, a takvi se otkriju jedino po prijavi. Anonimna prijava otkrila je tako da su korisnici u objektu u Splitsko-dalmatinskoj županiji zatvoreni od 0-24, bez medicinske sestre ili njegovateljice, a pet dana jedu istu hranu. Inspekcija je utvrdila da se usluga pruža bez licence, i to za 13 starijih i nemoćnih osoba.

– Pritom se ilegalni pružatelj usluge smještaja na svojim moderno dizajniranim internetskim stranicama reklamira kao »dom za starije i nemoćne s predivnim pogledom na more«, iz čega se ni po čemu ne bi moglo zaključiti da nema licencu za rad, upozorava pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, te dodaje da prekršajne kazne pooštrene novim Zakonom o socijalnoj skrbi ne mogu polučiti rezultata ako nakon podnošenja optužnog prijedloga nastupi zastara kao u slučaju ilegalnog doma u Zadarskoj županiji, koji je nastavio radom suprotno rješenju inspektora.

Poseban je problem, ističe, što korisnici i članovi obitelji ne mogu provjeriti radi li se o ilegalnom pružatelju usluge smještaja. Pravobraniteljica je još 2022. resornom ministarstvu uputila preporuku da objavi i redovito ažurira informacije o domovima s licencom, ali bez rezultata.

Kontrole koje na svom terenu provode jedinice lokalne samouprave nisu ujednačene, pa tako Zagrebačka županija provodi kontrole u svim domovima, Primorsko-goranska samo u domovima kojima je osnivač, a Koprivničko-križevačka županija samo u »najrizičnijim« domovima. U Istarskoj su županiji nepravilnosti utvrđene kod svih pružatelja usluge smještaja, a u Karlovačkoj ni kod jednog. U Ličko-senjskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji kontrola do srpnja 2023. uopće nije bilo.

Prema posljednjim podacima, u tri državna i 45 decentraliziranih domova za starije i nemoćne boravi 11.383 korisnika, a smještaj pruža i 378 obiteljskih domova. Cijene smještaja rastu, što se pravda rastom cijena energenata i namirnica, pa su tako u Domu u Splitu porasle za gotovo 30 posto. Za smještaj u dom treba izdvojiti oko 1.000 eura pa naviše, što većina umirovljenika iz svojih mirovina ne može platiti, upozorava pravobraniteljica.