Na izmaku sjajne turističke godine razgovarali smo s Borisom Žgombom, predsjednikom Uprave pulskog Unilinea, vodeće destinacijske menadžment kompanije u Hrvatskoj i regiji. Teme su bile turizam generalno, ali i stanje u Istri po pitanju nelojalne konkurencije i rada na crno i održivosti, kao i kvalitetni potezi Vlade povučeni prije svega u dobra korona krize, što je na koncu i omogućilo da ova turistička godina, u svim aspektima, bude iznimna.

U početku razgovora osvrnuli smo se upravo na to - razdoblje koje je prethodilo vrhunskoj turističkoj godini 2022.

- Podsjetimo se 2020. Pandemija nas je de facto dovela u situaciju da smo svi skupa morali zaustaviti rad u turizmu. Turistički promet se u jednom trenutku, naročito od ožujka pa do srpnja, u potpunosti zaustavio i samo se malo, kroz mjesec dana ljeti, uspio vratiti.

- Je li Vlada tada odlično reagirala davanjem financijske pomoći?

- Apsolutno. Da toga nije bilo, turistički sektor bi u velikoj mjeri kolabirao. Odlični turistički rezultati u 2021. godini izravna su posljedica odlične reakcije Vlade godinu prije, a koje su se nastavile i u većoj mjeri kroz 2021. godinu. Zahvaljujući mjerama Vlade i mogućnosti da se održi zapošljavanje, 2021. godinu smo uspjeli dočekati spremni. Da toga nije bilo kvalitetni ljudi bi otišli iz turističkog sektora i pitanje je kako bi u tom slučaju odradili sezonu, jer realno, imali bi ozbiljne probleme s ljudskim potencijalima. Još bih nešto naglasio - brzina donošenja odluka Vlade po tom pitanju bila je nevjerojatna, za praksu kakva inače postoji, te samim time kvalitetna, jer je odluke učinila jednostavnim i brzo provedivim, što također nije uobičajeno. Razgovaralo se tada s Ministarstvom turizma i Ministarstvom financija i naša je teza bila da će se uloženo vratiti. I vratilo se, i 2021. i 2022. godine.

- Fer odnos Vlade i turizma?

- Definitivno, uloženo u turizam, turizam je itekako vratio.    

- Zaključimo onda sezonu 2021.

- Imali smo jednu relativno dobru turističku godinu koja je započela već u svibnju, a završila početkom listopada.

- A ocjena ovogodišnje sezone?

- Ove godine u travnju, nakon zime s dosta zaraženih covidom, pripremali smo se za sezonu za koju se odmah moglo znati da će biti teška zbog rata u Ukrajini, a i sjena covida, budimo realni, nadvijala se nad nama. Doduše, ne toliko opasno kao prije, ali nije bila zanemariva. No, već je svibanj pokazao da ulazimo, a potvrdilo se i kasnije, u izvanrednu turističku godinu. Brojke dolazaka i noćenja, financijske brojke (zahvaljujući efektu viših cijena), sve je otišlo u sfere rekorda. Naravno, neki su imali i malo poteškoća, jer je u organiziranom turizmu potrebno ipak vrijeme da se stvari pripreme i krene u realizaciju. Priprema, marketing, prodaja - sve to zahtijeva određeno vrijeme i to je ono što je možda malo nedostajalo. Individualni gosti su drugačiji kanal prodaje. Ako netko odluči otići na kampiranje, ''progugla'' kampove, vidi što mu se sviđa i krene. Tako je i s hotelskim i apartmanskim smještajem: gost danas odluči, a sutra je u destinaciji. 

(Snimio Milivoj Mijošek)

Ukrajina

- Rat u Ukrajini nije zanemariv kada je riječ o turizmu?

- Kad je 24. veljače krenuo ruski napad, rezervacije su doslovno stale, na tri tjedna, potpuno. Nije se moglo znati kakav će to imati utjecaj na hrvatski turizam.

- Jesmo li puno izgubili tim ratom, posebno ruskih i ukrajinskih turista koji su dobri gosti i potrošači?

- Oni zajedno čine 1,6 posto ukupnog broja gostiju koji dolaze u Hrvatsku, pri čemu smo uzeli kao referentnu 2019. godinu. To nije podatak koji zabrinjava i nije nenadoknadiv na nekoj drugoj strani.

- A što se tiče njihove potrošnje?

- Tu se više izgubilo, no hrvatski turizam je to kompenzirao drugim tržištima. Problem su posljedice tog rata: visoke cijene energenata, hrane, inflacija na tržištima, posebno europskim, prema kojima smo orijentirani i oni prema nama.

- Ide teška zima.

- Jako, jako teška. Uzmimo Njemačku i tamošnju aktualnu krizu. Njihovi građani čine oko 40 posto naših gostiju u Istri. Ta ovisnost je loša. Neću reći ništa novo kada podsjetim na poslovicu po kojoj, s aspekta turizma, kad Njemačka kihne, mi se razbolimo. I nije to suštinski poslovica, već realnost. To znači da moramo povećati broj gostiju iz drugih država, naročito ako s njemačkog tržišta ne bude brojki na koje računamo i na koje smo naviknuti.

Cijela Istra neprijavljenih

- Upravo otvaramo najnoviju top temu hrvatskog turizma - broj gostiju. Sve se više govori da je kvantiteta nadmašila kvalitetu i da taj trend treba preokrenuti.

- Disperzija i raznolikost hrvatskog turizma, s apartmanima od dvije do pet zvjezdica, isto kao i kampova i hotela, naša je stvarnost, ali i pokazatelj naše snage. To se ne smije izgubiti. Nije hrvatska turistička budućnost da u potpunosti bude destinacija dvije, tri ili pet zvjezdica. Covid kriza je pokazala da su marine, nautika, charteri, kampovi s mobilnim kućicama, povukli kada su hoteli, koji su se sada vratili na tržište, bili u drugom planu. Pokazalo se, dakle, da je naša raznolikost često i naša prednost i snaga.  

- Aktualno je pitanje održivosti, svima su nam puna usta tog fenomena kojem stremimo…

- Radi se o tome da govorimo o održivosti i problemu prekomjernog broja gostiju u jednom periodu od, recimo, mjesec dana, kada se postižu te goleme brojke dolazaka i noćenja, a to je od polovice srpnja do polovice kolovoza. Tada neke destinacije dolaze, u nekim aspektima, do granice pucanja, a postojeća infrastruktura u tom trenutku teško podnosi pritisak. Na to se nadovezuje činjenica da mi računamo na manji broj gostiju nego što ih realno jest, a u stvarnosti je gostiju puno, puno više, ali nisu prijavljeni, i to je problem koji se konačno otvara.

- Želi li politika to čuti?

- Istaknuli smo to i premijeru Andreju Plenkoviću na sastanku. Prenijeli smo mu da Istra ima 470 tisuća registriranih ležajeva, dok je u špici sezone prijavljeno maksimalno 310 tisuća gostiju, iako je općepoznato da u jednom trenutku doslovno nema slobodnih mjesta. Što je s ostatkom od 160 tisuća? Očito nam se događa ozbiljan propust u sustavu. To je i pitanje za MUP, inspekcije, jer je to pitanje infrastrukture i poreza. Dodatan problem je što se, konkretno u Istri, infrastruktura planira i gradi za 300 tisuća gostiju, a ima ih i preko pola milijuna!

- Hoće li sustav puknuti?

- Krajnja granica, odnosno točka pucanja veza između domaćih ljudi i turizma pojavljuje se u trenutku kada je domaćem čovjeku dosta turizma! Ugrožava se njegov način života, na što on više nije spreman. Domaći čovjek zapinje u gužvama, ne može pronaći parking, zdravstvena usluga sve mu je teže dostupna. Kada dođe do svega toga, a dolazimo do toga, imamo problem.

- Netko će reći da u Istri svi žive od turizma, pa moraju žrtvovati malo svog mira i komocije za opće i svoje dobro.

- Nije baš da svi žive od turizma, no veliki dio ljudi je ovisan i povezan s turizmom. U ovom trenutku se događa različito gledanje na situaciju domicilnog stanovništva koje želi svoj život i mir nazad, te gostiju koji žele svoja prava i adekvatnu uslugu za sve ono što su platili.

- Nisu li naši ljudi licemjerni: poprodavali su strancima i (domaćim) investitorima svoje nekretnine, uzeli novce, a sad bi da se kotač povijesti vrati natrag, da je gostiju i gužvi manje, a da novci ostanu… Ne ide to tako…

- Svakome bih poručio neka se sjeti 2020. godine i situacije u kojoj se mislilo da neće biti turističke sezone. Među većinom je zavladala, budimo realni, velika panika. Ovdje su gotovo svi u nekom doticaju s turizmom. Poanta je da ne treba biti isključiv. Karikiram malo, ali ovo što ću sada reći nije daleko od istine - 2022. nam je turizam zasmetao, jer je bilo puno, previše gostiju, a 2020., kada nismo znali hoće li turizma uopće biti, nije nam bilo ni najmanje svejedno. No dobro je da se govori o problemu. Najavljuju se promjene u privatnom smještaju, u radu turističkih zajednica…

- Nije li to sve malo presporo?

- Uvijek može i trebalo bi biti brže.

- Treba li pojačati inspekcijski nadzor protiv crnog iznajmljivanja?

- Dojam je da inspekcije nisu dovoljno aktivne, ali one i nemaju dovoljan broj ljudi. No, unatoč tome treba povećati broj nadzora, jer svi trpimo probleme zbog rada na crno. Pojedinci ili grupe na primjer, rade posao turističkih agencija i organiziranja izleta potpuno na crno. To je nelojalna konkurencija te se proteže na gotovo sve djelatnosti turističkih usluga. Pritom i država gubi znatno na poreznim prihodima. Ukazujemo na puno stvari, ali napravilo se premalo za zaštitu države i njenih prihoda. Uvijek nam nedostaje, na svim razinama, proračunskog novca, a on je ovdje, tu se ostvaruje, od čega kao država i društvo nemamo gotovo ništa, jer se ne postavljaju ili ne poštuju pravila "igre".

- To je ustvari suludo. Srećom, planira se uvođenje poreznog okvira za iznajmljivanje, s jasnom distinkcijom između malog i velikog iznajmljivača. Prvi to radi zbog preživljavanja ili minimalnog popravljanja životnog standarda, a drugi je u velikom, profitabilnom biznisu.

- Mislim da će se uspostaviti jasna razlika između malog privatnog iznajmljivača, koji iznajmljuje apartman i to mu je mali, dodatni prihod, i nekoga tko ima 20, 30 apartmana, kuću za odmor i slično, što je u osnovi poslovna aktivnost većeg ranga.

- Vratimo se na onih 160 tisuća neprijavljenih gostiju.

- Mislim da si država ne smije i ne može dozvoliti da 160 tisuća neprijavljenih gostiju živi ili boravi u Istri kao da ne postoje, kao neki oblak, apstrakcija.

- Cijela jedna Istra neprijavljenih je u Istri.

- Tako je, svi znamo da su tu negdje, među nama. To si ne možemo više dozvoljavati. Nije tu bitna samo kontrola zbog poreza i davanja, nego i zbog sigurnosnih razloga.

- Poanta je i da u istom biznisu nisu svi ravnopravni u početnim pozicijama.

- Osnovni postulat biznisa je da u istom okruženju imamo ista pravila, te da ih svi poštujemo. To bi trebao biti početak i kraj.    

Rusi i Amerikanci

- Kakva je situacija s gostima sa Dalekog Istoka?

- Oni su se 2022. de facto vratili, ali ni izbliza u brojkama koje smo očekivali. Vraćaju se, ali polako. Preko naše agencije, Unilinea, u Hrvatsku i regiju dolaze Korejanci, Japanci, gosti iz Hong Honga, Singapura, Malezije, a očekujemo i Kinu. Od naših smo predstavnika iz Šangaja dobili informacije da će se poslije kineske Nove godine i to tržište otvoriti.

- Što je, iz perspektive Unilinea i Hrvatske, s američkim tržištem?

- Ono je stabilno, ove godine krenulo je punom snagom. Postoje direktne avionske linije iz SAD-a prema Hrvatskoj. Ukupno gledajući, to nisu velike brojke, ali se radi o kvalitetnim gostima.

- Očito ulazimo u krajnje nestabilna razdoblja: dvije godine covida, agresija Rusije na Ukrajinu, prijeteća inflacija. Za turizam nema predvidivosti i to je loše, ali i izazovno na neki način.

- To je za poslovanje strašno. Nismo ni izašli iz pandemije, barem jedan simboličan dan, i već smo ušli u krizu oko rata i svega što to nosi s poremećajem tržišta, golemom nestabilnošću, rastom cijena energenata i hrane, usporila je auto-industrija koja je indikator generalne gospodarske situacije…

- Što onda očekivati u 2023. u turističkom smislu?

- Krenimo s dobrim - ispred sebe imamo jedan lijep period gdje će nam vjetar u leđa biti ulazak u Eurozonu i Schengen. Neće to značiti više gostiju, barem ne puno, ali ćemo dobiti nove goste koji kod nas dosad nisu dolazili zbog administrativnih problema, gledajući kroz prizmu granice i graničnih kontrola, čekanja i gužvi koje su se stvarale. Od 1. siječnja za one koji dolaze kopnenim putem to je konačno prošlost. Od 26. ožujka pravila bez graničnih kontrola vrijede i za avio goste. Što se tiče gostiju iz trećih zemalja, ovo što će se događati uvođenjem Schengena i ulaskom u Eurozonu također nam ide jako puno u prilog. Gost bi, recimo, sletio u Frankfurt, Pariz ili slično, prolazio bi po cijeloj Europi cestovnim prijevozom bez granica i zaustavljanja, sve dok ne bi došao pred Hrvatsku. Onda bi uslijedili problemi. Toga više neće biti. Ovo što se događa veliki je poticaj turizmu. Vlada zaslužuje i pohvale. U marketinškom smislu i po pitanju dostupnosti, Hrvatska je sada u jako dobroj poziciji. Ipak, postoji problem: dosad su uska grla gdje su se stvarale gužve bili granični prijelazi i naplatne kućice na autocestama, a odsad će se sav turistički promet i zagušenost osjetiti na naplatnim mjestima. Stoga pozivam da se uvedu vinjete ili bilo što drugo čime će se osigurati brza protočnost prometa.

- Unatoč tome, po pitanju Schengena i Eurozone ipak postajemo još primamljivija destinacija?

- U to nema sumnje. Odmor za gosta počinje od trenutka kada izađe iz svog stana u nekom dijelu svijeta i krene na put. Sve ono što ga nepotrebno ometa stvara mu loš dojam. Ako ima pritisak potencijalnih prepreka, kao što su granice i čekanja, njemu to sigurno nije ugodno. Odabir destinacije iz percepcije gosta sigurno je motiviran i ovakvim razmišljanjem - "dajte da dođem do mjesta koje sam odabrao brzo i bez većih i nepotrebnih problema." Mi smo sada definitivno poželjnija destinacija. Ono što je za turizam u 2023. potencijalno loše je inflacijska kriza i porast cijena te globalna nesigurnost. Velik dio gostiju čekat će kako će proći zima i onda će odlučivati o godišnjem odmoru. Može im se objektivno dogoditi da će dio novca koji su namijenili za godišnji odmor morati iskoristiti za plaćanje povećanih troškova života. Moguće je da dođu kod nas sa smanjenim budžetom, a mi smo u međuvremenu još podignuli cijene… Gost koji tako razmišlja ili će skratiti boravak, ili će smanjiti potrošnju, ili će odabrati jeftiniju destinaciju. Objektivno, to je problem. Očekujem ipak dobru, ali izazovnu turističku 2023.

Što to znači skupo?

- Jesmo li preskupi kao turistička destinacija?

- Definirajmo pojam skupoće. Cijena je odnos ponude i potražnje. Ako smo 2022. bilježili odlične rezultate, i financijski posebno, onda znači da smo pogodili u tom omjeru.

- Hoćemo li pogoditi i za 2023.?

- Ne s ovakvim cijenama, morat ćemo se malo korigirati i onda pogoditi! Činjenica je da smo 2022. godine iskoristili trenutak. I zato me smeta kada mediji kažu da je netko u nečemu, kada je turizam u pitanju, jako podignuo cijenu. Taj netko je poduzetnik! On na to ima pravo! On odlučuje o svojoj sudbini, riskira i profitira! Naravno, ne podržavam pizze od 400, 500 kuna. To su apsurdi, ali to su iznimke, a ne pravila. No slobodno formiranje cijena je apsolutno pravo poduzetnika.

- Znači, mudrosti nam treba za ovogodišnju sezonu?

- Da, i to puno. U nekim stvarima smo u 2022. s cijenama otišli malo previše gore. Zato sada treba biti mudar i fleksibilan. U prilog nam je, i 2021. i 2022., išla situacija s koronom, jer smo u svemu tome lošem imali dobru epidemiološku situaciju naspram konkurencije, od koje smo bili i privlačnija auto destinacija do koje se dolazilo brže i lakše nego, recimo, do Grčke, Turske ili Portugala, a da ne govorim o daljnjim, vaneuropskim putovanjima.

- Znači, iz godine u godinu borba za nove goste?

- Tako je. Nema više puno gostiju koji dolaze 30 godina. Malo ih je. Koncept je drugačiji, ljudi putuju, istražuju, žele vidjeti i proći što više destinacija. Treba se nametnuti u takvoj konkurenciji kada je cijeli svijet jedno veliko turističko tržište. Takvi su trendovi u današnjem turizmu. Dosad su nam se neke dobre stvari poklopile, događale same od sebe, ali, opet, ako ih ne tražiš i ne provociraš, ništa od toga. Za svakog gosta koji dođe u Hrvatsku svatko je od nas nešto napravio: netko je uložio u marketing, netko je koristio usmenu predaju, mediji pišu, turistički djelatnici komuniciraju, svi smo na neki način zaslužni - od Ministarstva turizma, sustava turističkih zajednica do svakog turističkog djelatnika. Gosti ne padaju tek tako s neba!

Skijaška sezona

- Što očekivati od skijaške sezone? Idu Hrvati na snijeg, unatoč krizi?

- Cijene su više, ali ljudi rezerviraju. Zaželjeli su se skijanja. Prodaja ide odlično. Kao i 2019., i ove godine, na nivou Hrvatske, očekujemo oko 200 tisuća skijaša.

- Kakva je za Vas, Uniline, bila turistička 2022.?

- Uspješna, definitivno. Mi smo se, na neki način i u velikoj mjeri, uspjeli vratiti, iako ne još u potpunosti. Prije svega, u aspektu dalekih tržišta za koja očekujemo potpuni povratak tijekom 2023. godine. No sve drugo dobro radi: klasični incoming turizam, s gostima sa svih svjetskih tržišta te predstavništvima u Shanghaiju, Seulu, Tajlandu i Brazilu; sportski turizam koji nam je važan poslovni segment, ponosni smo partneri HOO-a, rukometne, karate i ostalih reprezentacija i sportskih klubova. Involvirani smo u sport, osjećamo njegov potencijal, zbog čega razvijamo s HTZ-om i Hrvatskim olimpijskim odborom projekt "Sportska destinacija Hrvatska". Tu je i djelatnost iznajmljivanja vozila, s Europcar licencom, koji je poslovao odlično, iako je početak godine, uz   probleme s dobavom automobila, slutio na nešto lošiju sezonu. Međutim, mi smo imali dovoljno automobila, bila je povećana potražnja i generirala se visoka cijena za naše usluge, što je za Uniline, naravno, važno u kontekstu cjelokupnog poslovanja. Naša četvrta djelatnost je prodaja avio karti i korporativna putovanja, preko naše tvrtke E-tours, koja je također poslovala jako dobro u 2022. godini. Uskoro ćemo, tijekom siječnja, predstaviti Uniline Grupu, u kojoj će biti sadašnji Uniline sa turizmom i sportom, pa Uniline mobility s rent a carom i prodajom vozila i treća sastavnica, eTours, koja radi svoj dio posla. Postajemo kompanija one stop shop, u čijem se okviru može dobiti kompletna turistička ponuda.

- Zašto ste se na to odlučili?

- Višegodišnji razvoj kompanije, organsko i akvizicijsko širenje te tržišna prepoznatljivost pojedinačnih djelatnosti, logična su osnova za novu Uniline Grupu. Osnivanjem Uniline Grupe osigurat ćemo sinergiju svih društava i samih djelatnosti s ciljem povećanja prihoda, kontinuiranog podizanja kvalitete usluga te dodatne efikasnosti poslovanja uz niže operativne troškove. Zahvaljujući navedenom, očekujemo bolje rezultate i još bolju uslugu prema klijentima.  

- Planovi za 2023. godinu za Uniline?

- Svakako povećanje financijskog prometa i podizanje kvalitete usluga, iskorak prema kvalitetnijoj informatizaciji te zadržavanje i proširenje kvalitetnih ljudskih resursa. Uz to, u visokoj su fazi pripreme dodatnih akvizicija u turističkom sektoru, rekao je Žgomba, poželjevši na kraju svim čitateljima sretne blagdane te mirnu, sretnu i uspješnu novu, 2023. godinu.

Povezane vijesti

• Istra je jedina regija koja je uspjela razviti autohtonu GASTRONOMSKU PONUDU
• STRUKA O BOŽIĆNO-NOVOGODIŠNJIM BLAGDANIMA I UTJECAJU KORONE NA BUKING Boris Žgomba, Uniline: Svi zajedno moramo se strpiti kako bismo što prije ugledali svijetlo na kraju tunela
• Boris Žgomba: "Postali smo preskupi! Ova sezona neće biti izvrsna kao prošla"