večer flamenca

Caliente: Pulski La Resistance u notama, plesu i bojama vatrenog španjolskog plesa

| Autor: Nina Petrović
(Snimila Nina Petrović)

(Snimila Nina Petrović)


Kafić La Resistance u Puli još jedanput je dokazao da nadilazi opis "samog kafića". Održan je ondje spektakularan nastup koji nikog od posjetitelja nije ostavio ravnodušnim.

Nina Ćorić, Mitja Obed i Teo Mandžuka jednosatnim su nastupom upoznali pulsku publiku s flamencom, koji objedinjuje strast, udvaranje, ples i emocije. Ovaj jedinstveni trojac napunio je La Resistance do posljednjeg mjesta a neki su, zbog zakašnjele rezervacije, čitav program promatrali s nogu.

(Snimila Nina Petrović)(Snimila Nina Petrović)

Glazbeno-plesni spektakl

Treba spomenuti da su dvorana i pozornica La Resistancea bile tematski uređene, odnosno, prostor je odisao bojom koja najbolje opisuje španjolsku kulturu, temperament, običaje… od boje na zastavi do boje krvi koja se često prolijeva tokom borbi s bikovima. Naravno, riječ je o crvenoj boji, koja je samo još više rasplamsala strasti izvođača, ali i publike.

Dok je Nina Ćorić preuzela mikrofon i pjevala neke od najpoznatijih flamenco pjesama (cante – vokalni izričaj), Teo Mandžuka pobrinuo se za gitaru (toque), a Mitja Obed upotpunio je ugođaj plesnim pokretima (baile) i snažnom upotrebom stopala.

Izveli su naširoko poznate i opskurnije flamenko "hitove", prerade popularnih kubanskih pjesama, i pjesmu "Volver" u posebnom anaržmanu, a Nina Ćorić je prodornim glasom, uživljena u potpunosti u "caliente" duh glazbe koju izvodi, pokazala najbolje od tog stila. Jamačno je ipak najzanimljiviji bio solo ples Mitje Obeda, koji je, mada nije bio uparen plesačicom, plijenio poglede i aplauze nakon svakog briljantno odrađenog segmenta.

(Snimila Nina Petrović)(Snimila Nina Petrović)

Priča flamenko izvođačice

Spektakl je završio velikim (i više puta ponovljenim) pljeskom publike koji izvođače dvaput ponovo izveo na pozornicu. Ovu će večer Puljani zasigurno dugo pamtiti…

Flamenco je živa umjetnost koja upija tendencije svake vrste bez gubljenja vlastite osobnosti. Glavna karakteristika flamenca je povezanost s publikom koja, najčešće, reagira emotivno. Smatra se kako flamenco potječe iz Andaluzije, ali podjednako stari korijeni se mogu naći i u drugim španjolskim pokrajinama kao što su Murcia i Extremadura.

Flamenco je jedan od glazbenih fenomena koji je, unatoč svojim pučkim korijenima, nadživio modu usmjeravanu od onih koji stvaraju glazbeni "ukus" mnoštva. Svojom snagom pronalazi sljedbenike van Španjolske. To je živa umjetnost koja upija tendencije svake vrste bez gubljenja vlastite osobnosti. Glavna karakteristika flamenca je povezanost s publikom koja, najčešće, reagira emotivno.

U Španjolskoj postoje tri glavne grupe plesova: flamenco, regionalni plesovi i oni plesovi koji pripadaju školi bolera. Neki prave razliku između čistog flamenca – flamenko puro koji izvode uglavnom Cigani i stiliziranog flamenca čiji su izvođači uglavnom "bijeli ljudi" – flamenco pajo. U čistom flamencu ne koriste se kastanjete. Plesna tehnika je, iako regulirana pravilima, ipak postavljena u službu kreiranja plesa, a to je suštinska odlika flamenca.

Nina Ćorić jedna je od rijetkih flamenko izvođačica u Hrvatskoj. Ona otkriva da je po struci novinarka. Njezina ljubav prema flamenku počela je još davno, a učila na poprilično nekonvencionalan način.

- Prije 15 godina otkrila sam da mogu pjevati flamenco i tu kreće moja priča. Na početku sam se učila sama, uz pomoć YouTubea, recimo, a prve nastupe imala sam u jazz klubu Boška Petrovića. Godine 2012. osnovala sam međunarodni festival flamenca i to traje i danas. Baš smo prošli mjesec imali 11. izdanje u Lisinskom. Osim što pjevam flamenco, ja sam i promotor za Hrvatsku. Uvijek volim reći da je flamenco odabrao mene, a ne ja njega, kaže Ćorić.

Ovo joj je prvi put da nastupa u Puli, ali je već nastupala u Istri.

- Zadnji nastup koji sam imala sa flamencom bio je u Grožnjanu, to je bilo 2010. godine. Diana Fiamengo pokrenula je cijelu priču o flamencu u Puli, ona je stupila u kontakt s Mitjom Obedom, potom je kontaktirala vlasnika Elvisa da naprave koprodukciju i tako smo mi došli u Pulu večeras, kaže Nina Ćorić.

(Snimila Nina Petrović)(Snimila Nina Petrović)

U vrtovima Alhambre

Pjevačica je napomenula kako flamenco djeluje jednostavno, ponekad "nerazumljivo", ali i iznijela sve posebnosti ovog specifičnog stila.

- Ja inače volim to govoriti ljudima, jer razumijem da netko tko možda prvi put gleda, realno, ne zna što mi radimo. Dakle, flamenco, budući da je jako star, ima preko 60 forma i stilova. Unutar tih stilova postoje još stilovi po lokalitetima, primjerice razlikuje su flamenco iz Granade i iz Seville.

Opet se ova dva razlikuju od onog, primjerice, iz Malage. Flamenco se razvijao na način da su se stilovi uzimali ili po lokalitetima ili su ih sami pjevači izvodili. Večeras smo vidjeli sva tri elementa: pjevanje (koje je izvorno) i ples, koji je došao nakon pjevanja te gitaru koja se, u biti, kao solistički instrument zadnja počela razvijati. Naravno, uvijek ubacimo neke komercijalne pjesme. Spomenut ću da su neki stihovi Garcie Federica Lorce ušli u flamenco iz razloga što je bio je jedan od intelektualaca iz Granade.

Godine 1922. bio je jedan od prvih pokretača flamenca u vrtovima Alahambre. Naravno, tu su pjesme poput "Volver" (Vratiti se, španj.) što je u biti argentinski tango, napominje hrvatska flamenko izvođačica.

Postoji razlika između španjolskog (europskog) i južnoameričkog flamenskog tangosa, objašnjava Nina, kojeg se često buni s argentinskim tangom.

- Tangos koji mi izvodimo nema veze s argentinskim tangom. Niti ima veze sa internacionalnim tangom koji se pleše na plesnim natjecanjima. Tangosu kao takvom se ne zna porijeklo. Ali ono što je jako bitno jest da, za razvoj flamenca koji se počeo događati u 15. stoljeću, najzaslužniji su Romi, koji u 15. stoljeću dolaze u Španjolsku i koji se spuštaju skroz do Andaluzije.

Oni već tamo zatiču Židove koji jedno vrijeme moraju bježati. Tu je bila i maurska kultura. Tu je i španjolski folklor i tu je veliki utjecaj Afrike. Smatra se da tangos ima jako puno utjecaja iz Afrike upravo zbog tih ritmičnih pokreta, pogotovo u plesu gdje se dosta koristi taj abdominalni dio. Za neke stilove i danas ne možemo točno ustvrditi od kud su došli.

Nina se zahvalila publici ali i organizatoru Elvisu Morini koji je uveo sve prisutne u ovu večer.

- Realno, mi znamo da je flamenco nešto što je internacionalno prepoznato, ima ga od Zagreba do Japana. Ali ono što je bitno jest onaj tko kupuje program, onaj tko radi nekakav oblik kulture u gradu, da zna prepoznati i kvalitetu. Jer, bez emocije, bez suradnje, bez minimalne educiranosti i dobre poslovne suradnje – ne bi se večeras ovo dogodilo, zaključila je.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini