Turizam je nesporno najvažnija hrvatska gospodarska djelatnost sa značajnim učinkom i na ostale grane gospodarstva, što je uostalom nesporno razvidno i iz satelitske bilance hrvatskog turizma. Status turizma u Hrvatskoj i njegovi nesporni učinci u hrvatskom javnom prostoru recentno sve više otvaraju diskurs i o svim važnim aspektima njegove održivosti. Stoga je to svakako jedna od najvažnijih tema o kojima će se govoriti na velikoj konferenciji Glasa Istre "Izazovi zelene tranzicije 2023.", koja će danas biti održana u Balama.

Uoči konferencije razgovarali smo s jednim od panelista, članom uprave ACI-ja i bivšim ministrom turizma, dr. sc. Ivanom Herakom.

- Multidimenzionalnost turizma dotiče praktički sve pore hrvatskog društva i ekonomije. Usprkos nespornom doprinosu turizma gospodarstvu Hrvatske, koji prema satelitskoj bruto bilanci doseže i više od 16 posto ukupnog bruto društvenog proizvoda, na dnevnoj se razini sve više otvaraju pitanja o pozitivnim i negativnim aspektima turističke aktivnosti, naročito kada su u pitanju izazovi održivosti hrvatskog turizma na dugi rok.

U pitanju je ponajprije model njegove ekonomske održivosti, a podredno ulagačke atraktivnosti, uvjetovan u najvećoj mjeri sezonalnim karakterom turističke djelatnosti. Uvažavajući činjenicu da smo na dnevnoj razini svjedoci recentne manifestacije turistifikacije hrvatskog litoralnog prostora, ništa manje važni nisu ni ključni izazovi upravljanja hrvatskim turističkim prostorom.

Isto tako, kao posljedica globalnih ali i lokalnih trendova javlja se problem neodrživosti sadašnjeg tržišta rada u turizmu, ne samo kod nas već i u konkurentskom okruženju. Sve veća izloženost globalnoj turističkoj potražnji hrvatskom turističkom prostoru prijeti erozijom i obezvrjeđivanjem njegovih vrijednosti, pa se time više potencira potreba pronalaska modela zaštite i unapređenja prostora sukladno europskim vrijednostima i politikama održivog razvoja turizma. Stoga, upravo aktivnosti kojima se izbjegava, smanjuje i kompenzira pritisak turizma na okoliš moraju biti u fokusu našega djelovanja, kaže Herak.

Turizam i okoliš

- Za početak, u kakvom su međuodnosu turizam i okoliš?

- Turizam i okoliš u složenom su odnosu međusobnog utjecaja i međuovisnosti. S jedne strane očuvan okoliš bitan je segment atraktivnosti prostora, njegove kompetitivnosti i održivosti. Atraktivna i očuvana prirodna baština konkurentska su prednost hrvatskog turizma. Nesporno je naime da hrvatska pripada zemljama koje privlače posjetitelje više odlikama svog prirodnog prostora i bogatstvom kulturno-prirodne baštine nego kvalitetom, raspoloživošću ili raznovrsnošću novonastalih turističkih atrakcija, iz čega proizlazi egzistencijalni značaj očuvanja prirodne baštine za održivost i kompetitivnost našeg turizma.

S druge strane, neupitno je da turizam može značajno negativno utjecati na okoliš. Najveći pritisak generira sve veći volumen turističke potražnje, obzirom da transport turista u receptivne destinacije i uz njega vezane emisije stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari u zrak, vode i more.

Od navedenog oko 40 posto pripada avionskom prometu, 30 posto automobilskom prometu i 20 posto turističkom smještaju. Pored toga, nekontrolirani rast turističkih kapaciteta stvara dodatni pritisak na resurse i funkcije okoliša. Navedenom usprkos, nesporno je da su rast turizma, zaštita okoliša i društveno blagostanje, u uvjetima kontroliranog rasta te djelatnosti, međusobno podupirući a ne suprotstavljeni ciljevi. U pravilu, kada je Hrvatska u pitanju, najveći problem generira nepovoljna prostorna i sezonska raspodjela turista.

- Nesporno je da su briga i nastojanja oko unapređenja okolišne održivosti jedan od najznačajnijih globalnih trendova u turizmu. U bitnome, koje su prioritetne teme kad je u pitanju "ozelenjivanje" turizma u EU?

- Ozelenjivanje turizma visoko je među prioritetima EU politika razvoja turizma. Samo unutar EU od 1987. godine do danas razvijeno je 80-ak različitih sustava, standarda, kriterija i indikatora za ocjenjivanje i praćenje, odnosno certificiranje održivosti turističkih sadržaja na razini destinacije, ali i razini pojedinih pružatelja ugostiteljsko turističkih usluga. Kao pomoć turističkim destinacijama u praćenju Europska komisija razvila je ETIS - Europski sustav indikatora za održive turističke destinacije, koji uključuje 27 osnovnih i 40 dodatnih indikatora strukturiranih u četiri glavne teme i 22 kriterija.

U publikaciji "Tranzicijski put za turizam", koju je nedavno izdala Glavna uprava Europske komisije za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo i mala poduzeća, navedene su bitne smjernice zelene tranzicije turizma u EU, mehanizmi regulativnog i javnog upravljanja, analizirane sinergije s drugim ekosustavima kao i otpornost na smetnje. Isto tako, dokument se bavi i ulaganjima i financiranjem, kao i tehničkom podrškom procesima zelene tranzicije, pokretanjima procesa implementacije i tako dalje.

U naravi dokument možemo promatrati kao proces sukreiranja tranzicijskog puta za turizam, koji je pokrenut u lipnju 2021. godine objavljivanjem radnog dokumenta spomenute uprave EK, koji sadrži potencijalne scenarije tranzicije turizma, u konačnici sve u funkciji osmišljavanja Europske agende za turizam za razdoblje od 2030. do 2050 godine.

Među prioritetima koje treba integrirati u turističke razvojne politike naročito su naglašene klimatske promjene, ograničene količine pitke vode i pritisci na bioraznolikost. Posljedično, "ozelenjivanje" uključuje u prvom redu efikasnost u potrošnji vode i energije, smanjivanje emisije stakleničkih plinova, smanjenje količina otpada i bolje upravljanje njime, zaštitu i očuvanje prirodne i kulturne baštine te jačanje veza s lokalnom zajednicom.

Naime, nesporno je da je održivi, zeleni turizam kompetitivniji, da raste brže, da je atraktivniji za investitore, da stvara više boljih radnih mjesta i doprinosi zadovoljstvu lokalne zajednice. Pored svega navedenog okolišna održivost turizma bitna je sastavnica Globalnog etičkog koda u turizmu.

Strategije razvoja

- Kakva je situacija po tom pitanju u Hrvatskoj?

- Sve strategije turizma, od onih iz 1990. pa na dalje, naglašavale su potrebu održivosti turističkog razvoja. Održivost kao imperativ razvoja hrvatskog turizma izuzetno je dobro zakonski normirana, te je u potpunosti prepoznata i u svim strateškim dokumentima aktualne Vlade RH, od Strategije održivog razvoja hrvatskog turizma pa na dalje.

Strateški dokumenti zaštite okoliša, od Nacionalnog plana djelovanja na okoliš te raznih drugih integralnih razvojnih strategija, prepoznaju okolišnu odgovornost i održivost razvoja turizma kao imperativ, te daju vrlo sveobuhvatne i detaljne smjernice i mjere za usmjeravanje razvoja u željenom smjeru.

Kad je u pitanju sustavni rad na području održivog i zelenog turizma, posebno bih želio naglasiti aktivnosti i doprinos raznih udruga koje djeluju u segmentu turizma, poput Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske koja vrlo aktivno promovira certifikat o održivom poslovanju "Sustainable hotel certificate by UPUH", te analogne koncepte Udruge obiteljskih i malih hotela, Udruge hrvatskih putničkih agencija, Udruge "Lijepa naša" koja već dugi niz godina dodjeljuje u Hrvatskoj certifikat "Plava zastava za plaže i marine".

Isto tako, u tom području važna je i uloga Hrvatskog opservatorija održivog razvoja turizma, kao i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

- ACI d.d., najveći lanac marina na Mediteranu, regionalni je predvodnik u zelenoj tranziciji u nautičkom turizmu. Kako gledate na budućnost domaćeg nautičkog turizma na tom području? Koje ideje, projekte i iskorake planirate za nadolazeće razdoblje?

- ACI gospodari jednim od najvećih resursa kojim naša država raspolaže, a to su naše more i priobalje, te je stoga naša odgovornost neusporedivo veća u odnosu na druge kompanije. Stoga, održivi razvoj za nas ne predstavlja samo trend u društveno odgovornom poslovanju i priliku za jačanje imidža, već apsolutni imperativ u svim segmentima poslovanja.

Primjerice, obzirom da je u ožujku 2022. godine Hrvatski Sabor donio Hrvatsku strategiju za vodik do 2050. godine, koja određuje okvirne mogućnosti razvoja proizvodnje, pohrane, transporta i općenito uporabe vodika s ciljem smanjenja CO2 emisija, te kako je s obzirom na intenciju što brže prilagodbe, odnosno tranzicije na zelenu energiju, na razini EU započelo raspisivanje niza natječaja, iz kojih se mogu povlačiti sredstva upravo u svrhu opisane uporabe vodika, tako je na natječaj "Dolina vodika Sjeverni Jadran", Program Horizont Europa-Zajedničko poduzeće-Partnerstvo za čisti vodik, 2022. godine kao član spomenutog konzorcija aplicirao i ACI d.d.

Horizon Europe

- S kojom namjerom je ACI s projektom marine Ičići aplicirao na javni poziv za bespovratna sredstva programa Horizon Europe, odnosno koja je svrha i cilj spomenutog projekta?

- Glavni cilj projekta je da u naš sustav implementiramo energetska rješenja i inovacije koje uključuju i tehnologije vodika, čime će se istovremeno provoditi Europski zeleni dogovor i Europska vodikova strategija. Kako Europska komisija tako i hrvatska Vlada uvjereni su da je integracija vodikovih ekosustava učinkovit način za prelazak na ugljično neutralno društvo.

S vodikovom dolinom partneri žele potaknuti prelazak na integrirani ekosustav u području energetike. ACI se ovdje definitivno profilirao kao jedan od vodećih partnera u projektu. Uprava ACI-ja je procijenila da energetska tranzicija predstavlja izazovno razdoblje s mnogo neizvjesnosti, odnosno da će suradnja s drugim industrijskim i tehnološkim partnerima i pionirima razvoja, uz podršku triju vlada, doprinijeti da se ACI s novom energetskom infrastrukturom pozicionira kao ključni pokretač energetske tranzicije u hrvatskom turizmu i pomorskoj industriji.

U tom kontekstu inovacijski razvojni projekt u Ičićima u naravi predstavlja pilot instalaciju inovacije, gdje želimo uspostaviti energetski samodostatno učinkovito energetsko čvorište. Želja nam je da marina u Ičićima postane prva ACI marina u kojoj bi se razvio cijeli lanac vrijednosti vodika, od OIE-PV, skladištenja energije, mjera energetske učinkovitosti i pomorskog prometa te korištenja vodika.

Povezane vijesti

• Ivan Herak, novi član Uprave ACI-ja, najavljuje revoluciju u poslovanju te tvrtke: "GLAVNI PRIHOD NAM NE SMIJE BITI IZNAJMLJIVANJE VEZOVA, NEGO NEŠTO SASVIM DRUGO"
• ACI postao sponzor Hrvatskog olimpijskog odbora
• "Spremni smo uložiti u kvalitetu pružanja usluga, diversifikaciju poslovanja i nove akvizicije, čime bismo zadržali poziciju vodeće nautičke kompanije na Jadranu"