RAVNATELJ LUČKE UPRAVE PULA

ZEMLJIŠTE ZA PUTNIČKI TERMINAL U PULI POČET ĆE SE PRIPREMATI U LISTOPADU. De Gravisi: Cilj nisu samo kruzeri, nego i trajekti. ŽELIMO POVEZATI PULU S ITALIJOM, SLOVENIJOM I OSTATKOM HRVATSKE OBALE

| Autor: Milan PAVLOVIĆ
Donald de Gravisi

Donald de Gravisi


Trajektni promet je vrlo zanimljiv. Ta vrsta povezanosti sa svijetom Puli danas nedostaje jer je postojeći linijski promet prema Zadru i Veneciji sezonskog karaktera i nedovoljan za potrebe i mogućnosti koje imamo. Volio bih da s vremenom dobijemo cjelogodišnje brodske linije i vjerujem da je to nešto što bi značajno doprinijelo daljnjem razvoju i pozicioniranju Pule kao turističke destinacije, kaže Donald de Gravisi

Iz godine u godinu kruzing turizam i odmor proveden na krstarenju od luke do luke sve je popularniji među turistima nešto dubljeg džepa. Kompanije koje se bave tim segmentom turističke ponude svoje flote opremaju sve većim i sve luksuznijim brodovima, pa smo i tijekom recentnih događaja i krize u pulskom brodogradilištu Uljaniku imali prilike čuti da se radi o jednoj od rijetkih grana pomorskog prometa u kojima su u stalnom porastu kako broj narudžbi, tako i vrijednost naručenih brodova.

Ploveći luksuzni hoteli tijekom ljetnih mjeseci vode putnike i uzduž hrvatske obale Jadrana, no najveći istarski grad Pula, usprkos svojoj bogatoj povijesti i činjenici da ima što ponuditi takvim gostima, od kruzing turizma zasad ostvaruje slabe rezultate. Luksuzni, 180 metarski Azamar Pursuit, koji je sa svojih 700 putnika prošlog tjedna uplovio u pulsku luku, bio je živi podsjetnik na taj neiskorišteni potencijal, ali i na činjenicu da bi se stvari u skorom roku trebale mijenjati.

Naime, Lučka uprava Pula čini ozbiljne korake u smjeru realizacije velikog projekta izgradnje pomorskog putničkog terminala u Pulskom zaljevu, čime bi se omogućio prihvat i najvećih brodova, dužine do 400 metara. Osim toga, s obzirom da je plan da Pula postane domaća luka za kruzere, ona iz koje brodovi kreću na put i u koju se vraćaju, plan je da se u domaće kase preusmjeri barem dio od 500 milijuna eura koje kao "homeport" godišnje obrne susjedna Venecija.

Prema studiji, u početku bi se broj putnika sa sadašnjih 3.600 trebao povećati na oko 70 tisuća godišnje, a kroz godine i na više od 600 tisuća. Nositelj projekta je Lučka uprava Pula, čiji ravnatelj Donald de Gravisi kaže kako se sve pripremne radnje zasad odvijaju prema planu.

"Nedavno smo završili poslove geomehanike, odnosno bušenja morskog dna i dobiveni su rezultati kojima možemo biti vrlo zadovoljni. Ti rezultati pokazuju da će projekt biti jeftiniji nego što smo očekivali. Na morskom dnu nalazi se oko dva metra mulja i nakon toga rahla stijena, tako da ukupna investicija neće iznositi predviđenih 150 milijuna eura, već između 20 i 30 milijuna eura manje. To je značajno manji trošak od predviđenog. Izgradnja 400 metara obale u moru, za što je bilo predviđeno da će koštati 90 milijuna eura, nakon ovih rezultata očekuje se da će koštati oko 70 milijuna eura. To je ujedno i najzahtjevniji dio čitavog projekta, dok bi ostatak novca, do 50 milijuna eura, trebalo biti uložen na izgradnju infrastrukture na kopnu", kaže De Gravisi.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini