Nakon što je mlada pulska arhitektica Lara Brmbolić u Glasu Istre predstavila svoj projekt uređenja područja Pragrandea (a koji je nastao kao diplomski rad 2018. godine) koje uključuje sportski kompleks vezan za stadion Aldo Drosina i centralni gradski park, u redakciju se javila i profesorica iz pulske Gimnazije Teodora Beletić, koja ističe da bioraznolikost flore i faune na Pragrandeu, koje mnogi vjerojatno nisu ni svjesni, treba urediti i valorizirati, ali ne na način kako se to predlaže.

- Naime, u tekstu predloženi sadržaji i objekti možda su potrebni Puli, ali ne na Pragrandeu, osobito ne "zatvorena zona – sportski kompleks namijenjen profesionalnim nogometašima" (u interesu prvenstveno investitora/profita), kao ni sportski hotel s wellnessom, sportska akademija, poliklinika za mišićno-koštane ozlijede i bolesti, zatvorene dvorane, stanovi za mlade sportaše... Sve se to može realizirati negdje drugdje, a ne baš na ovom izrazito značajnom području za održivi razvoj grada, jer vlažna su staništa (Pragrande) od presudne važnosti za klimu, čistu vodu, obranu od poplava, biološku raznolikost…, a čak 40 posto svih postojećih živih vrsta vezano je za njih, ističe profesorica Beletić, koja vodi Eko-školu Gimnazije Pula.

- Sportske i rekreacijske sadržaje (ne samo nogometne), koje predlaže arhitektica Brmbolić (ali ne i sportske objekte/građevine) može se planirati na nepošumljenom području Pragrandea uz postojeće košarkaško igralište, i to otvorene za sve generacije građana (a ne samo za nogometne/mlade/ profesionalce), a sve ostalo zelenilo treba maksimalno očuvati uz uređenje atletskih, trim, biciklističkih i pješačkih staza, koje će što manje utjecati na postojeći ekosustav. Tu se može planirati i dječje igralište, prostori kolektivnog vježbanja, okupljališta za sve generacije, park za pse, uz postavljanje klupa za odmor i druženje i eko bungalova s ponudom lokalne eko hrane i slično, dodaje Beletić.

Pragrande - zeleno srce grada (snimio Danilo MEMEDOVIĆ)

Dodaje da i naši stariji sugrađani, koji se više ne mogu baviti sportskim aktivnostima, kao i (nordijski) hodači, šetači pasa i drugi, zaslužuju prostor za kretanje, rekreaciju, očuvanje i poboljšanje zdravlja nadomak centru grada.

- Uostalom, postojeći GUP Pule na Pragrandeu ne predviđa izgradnju, a protiv ponuđenog idejno-urbanističkog rješenja izgradnje (stambenog naselja) građani su se oštro pobunili još 2003. godine brojnim primjedbama i peticijom. Glede postojeće klimatske krize, na koju nas znanstvenici upozoravaju još od sredine prošlog stoljeća, ne samo da se ne trebaju rušiti postojeća stabla (predloženim projektom sportskog kampusa), već ih treba posebno čuvati i saditi nova gdje je god to moguće i sačuvati močvarno područje Pragrandea (osobito dio od kanala prema Ulici Marsovog polja) kao samostalni ekosustav bitan za održivi razvoj grada (naravno, uz uređenje slivnih i otpadnih voda tog područja), ističe Beletić i naglašava da mnoge zdravstvene studije potvrđuju izravnu povezanost zdravlja i zelenila u neposrednom okruženju (pročišćavanje zraka, smanjenje temperature u gradu, "šumske kupke", smanjenje stresa…).

- Stoga ovu predivnu zelenu površinu par minuta hoda od tržnice svakako treba sačuvati i promovirati ne samo građanima, već i turistima koji sve više traže takva iskustva/sadržaje (na primjer obilježiti Pragrande i Stazu jabuka realiziranu tijekom projekta Pragrande - divlje srce grada u turističkim mapama grada i propagandnim materijalima, ispričati priču o njemu…), kaže Beletić.

- Pragrande treba biti zona za rekreaciju, druženje i odmor građana i turista uz očuvanje postojeće bioraznolikosti tog močvarnog područja i dio održivog identiteta grada. Slažem se s riječima arhitektice Lare Brmbolić glede potrebe "pretvaranja trenutnih mana i problema močvarnog, poplavnog područja u prednosti i kvalitete za cijeli grad Pulu", ali smatram da je to bolje učiniti razvijajući to područje na održiv način. Tako "da se omogući svima da vode zdrav, ispunjen i ekonomski stabilan život, koji ne ugrožava okoliš i ne ugrožava mogućnost istog takvog života za buduće generacije", zaključila je profesorica Beletić. 

Na koncu je istaknula da je bolji svijet moguć, ali da i sami trebamo biti promjena koju želimo vidjeti, te pozvala sve građane da upoznaju Pragrande i uključe se u raspravu o njegovom (održivom) uređenju.

Povezane vijesti

• Nova kanalizacijska mreža u centru grada potaknut će poduzetništvo
• ODLIČNE VIJESTI ZA STANOVNIKE PULE, VODNJANA I OKOLICE: Zbogom septičkim jamama - Pragrande gradi novi sustav odvodnje
• Grad Pula radikalno "reže" troškove - šest gradskih društava spojeno je u dva. Donosimo detalje