Najprije treba riješiti infrastrukturu: vodu, kanalizaciju i struju pa tek onda možemo krenuti s obnovom hotela. A da bi se riješila infrastruktura, potrebno je minimalno šest do sedam godina

Nije daleko od istine tvrdnja da su Brijuni rupa bez dna. I baš tim riječima tu ljepotu prirode s objektima i infrastrukturom koja propada opisat će aktualni ravnatelj Nacionalnog parka Brijuni dr.sc. Marno Milotić.

Sve o Brijunima se zna: od toga da ih je Tito obožavao do toga tko je sve bio njegov gost. Željeli su ih od investitora iz europskog svijeta biznisa do Kineza koji se sada spominju kao potencijalni ulagači. No jedno je sigurno: Brijuni su, i to Milotić ne može ignorirati i ne naglasiti, u opasno lošem stanju. Infrastruktura se raspada, a veći požar bi ih doslovno mogao progutati jer ne postoji efikasan sustav za gašenje! Tko će i kada financirati u obnovu dotrajale infrastrukture? Što će biti s hotelima Neptun, Istra i Karmen koji NP Brijuni osiguravaju dvije trećine prihoda? Hoće li se oni izdvojiti iz NP Brijuni i ponuditi koncesionarima koji mogu doći iz cijelog svijeta? Ili će ih NP Brijuni u pregovorima s državom uspjeti zadržati i obnoviti? Pitanja su to s kojima smo suočili Marna Milotića, mladog i ambicioznog ravnatelja s prilično jasno izraženim mišljenjem oko perspektiva i budućnosti tog prostora. Naravno, i država se mora izjasniti što po tom pitanju želi. No jedno je sigurno - kapaciteti na Brijunima neće se povećavati. Što je izgrađeno treba urediti. Barem se u tome, izgleda, svi slažu.

Treba im prihod Plitvica

- Kad bi imali na raspolaganju jedan proračun NP Plitvičkih jezera od oko 350 milijuna kuna, sve bi probleme Brijuna riješili, kaže Milotić sa smiješkom. Objašnjava da su ti ogromni novci koji se godišnje stvore na Plitvicama istovjetni onima koji su potrebni za dovođenje Brijuna u red.

- Za Nacionalni park Brijuni idealna bi bila situacija da nam se kao ustanovi odobri kredit od 20 milijuna eura s kojim bi se na otočju obnovilo cjelokupno hotelijerstvo svedeno na tri hotela: Neptun, Istra i Karmen. NP Brijuni su s HBOR-ovim povlaštenim uvjetima i 1,8 posto kamata u mogućnosti kroz desetak godina vratiti kredit potreban za dovođenje tih hotela na optimalnu razinu. Istodobno s time moramo riješiti probleme s vodom, kanalizacijom, strujom i internim prometnicama, kazao nam je ravnatelj Milotić s kojim smo razgovarali o budućnosti otočja Brijuni koje je zub vremena ozbiljno nagrizao.

Realno, Brijuni su prilično zapušteni. Neki hoteli su izgrađeni prije 100-tinjak godina i kao takvi današnje standarde ne zadovoljavaju. A opet, kulturno su dobro, i mogućnost rekonstrukcija i promjena je minimalna. U suradnji s konzervatorima mogu se izvesti određeni zahvati poput, na primjer, adaptacije soba ili kupaonica. Uglavnom, s konzervatorima treba najprije vidjeti konzervatorske uvjete da se točno zna što se mora zadržati, a što se može promijeniti.

- Konzervatori nisu neprijatelji i takvima ih ne doživljavamo. Oni samo hoće zadržati ono što je kulturno ili arhitektonski izvorno, i neće dozvoliti, sasvim opravdano, uništavanje nečega što ima golemu vrijednost, kaže Milotić. Već formirano Povjerenstvo na državnoj razini u narednom razdoblju mora odlučiti o smjeru razvoja hotelskog biznisa na Brijunima. Pravo je pitanje tko će i kako upravljati hotelima. Moguće su razne varijante pa i javno-privatno partnerstvo. (Robert FRANK)

Povezane vijesti

• Milotić: Brijuni trebaju biti dostupniji svim našim građanima
• Iza kulisa snimanja filma "Bosonogi car": ĐOLE MACOLA O DRUŽENJU SA GERALDINE CHAPLIN I UDOM KIEROM NA BRIJUNIMA
• MALI BRODARI TRAŽE DA BESPLATNO PLOVE OKO BRIJUNA, NACIONALNI PARK TO NE ŽELI NI ČUTI Brodar Orešnik: Zatvorit ćemo fažansku luku. Ravnatelj Milotić: Brodari turistima lažno prodaju Brijune i zarađuju na tome